Nakon što ni nakon dva duga razgovora njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel nije uspjela "slomiti" Vladimira Putina da utječe na bjeloruski režim (on se pravio nemušt i govorio da s tim nema veze) oko prebacivanja migranata na vanjske granice EU, morala je ipak, vrlo nevoljko, okrenuti broj Aleksandra Lukašenka.

Razgovarali su gotovo sat vremena o migrantskoj krizi. Putin i Lukašenko dostigli su svoj cilj - EU, koja ne priznaje legitimitet bjeloruskog predsjednika, ipak su prinudili na izravnu komunikaciju s njim, što oni tumače prvim korakom ka priznavanju Lukašenka legitimnim predsjednikom Bjelorusije, piše "Jutarnji list".

Bundestag je donio rezoluciju o nepriznavanju izbornih predsjedničkih rezultata u Bjelorusiji zbog krivotvorenja glasovanja u korist Lukašenka. Kriza s migrantima na bjelorusko-poljskoj granici izmiče kontroli i prijeti da destabilizira EU pa je Merkel zatomila u sebi izolaciju u koju je stavljen Lukašenko te ljutnju na Putina za kojeg u Bruxellesu sve više tvrde da stoji iza "Lukašenkove migrantske rute".

Lukašenko je dobio na važnosti, a EU opet pokazala određenu slabost jer je pristala na rutinsku moskovsko-minsku ucjenu, iako priprema rigorozne sankcije.

No, Berlin je promptno uzvratio (i oni konja za ucjene imaju) te zadao velik udarac Moskvi - izdavanje upotrebne dozvole za plinovod Sjeverni tok 2 privremeno je prekinuto, što je u Moskvi izazvalo prilično nezadovoljstvo, a moskovska je burza odmah reagirala i dionice Gazproma su pale za nešto manje od dva posto, ali su cijene plina na svjetskom tržištu porasle deset posto. Nijemci su objavili da se kompanija Nord Stream 2 AG mora reorganizirati u skladu s njemačkim zakonima. Očito je da svi sada igraju prljavo i bez rukavica, svim raspoloživim sredstvima.

No, Lukašenko je naredio da se protok migranata smanji te je uočeno da je na letovima s Bliskog istoka i iz Turske manje onih kojima se dopušta ulazak u avione za Minsk. Niko ne zna koliko u Bjelorusiji ima migranata, ali se nagađa da ih je "nekoliko desetaka hiljada" te sve više predstavljaju i unutarnji i politički i humanitarni problem i za samu Bjelorusiju. Merkel je ponudila humanitarnu pomoć za migrante, ali u Bjelorusiji. Aleksandar Lukašenko pravi se veliki humanist pa je predložio da migrante njihova kompanija prebacuje avionima direktno u München kako bi se "bajpasiralo" Poljsku ako ona, kako kaže bjeloruski autoritarni šef, ne dopušta "humanitarni koridor" do Njemačke. Berlin je taj prijedlog odbacio, a Poljska i Litva, koje su najviše na udaru, objavile su da neće primati izbjeglice koje imaju uredne bjeloruske turističke vize. "Oni su turisti, a ne migranti koji stižu iz krizne zemlje, stoga im ne možemo pružiti azil", kažu u Varšavi i Vilniusu.

U Bruxellesu je ponuđen peti paket sankcija protiv Bjelorusije "zbog organizacije prebacivanja migranata", kako je rekao šef evropske diplomacije Josep Borrell. Naime, "peti paket" kasni jer se on odnosio na kršenje ljudskih i političkih prava, nedostatak pravne države i režimsku represiju protiv opozicije, a tek sada je "notirano" da se sankcije uvode i zbog "iskorištavanja i šverca migranata". Bruxelles je tek sada, pet mjeseci nakon početka migrantske krize, i njih ubrojio u razloge za sankcije protiv Bjelorusije. Iako se tvrdi da će sankcije biti uvedene "ovih dana", neki izvori u Bruxellesu govore da bi se to moglo otegnuti i do početka decembra.

Sankcije bi se odnosile na kompanije i osobe koje se "sumnjiče" da sudjeluju u prijevozu migranata, poput bjeloruskih turističkih kompanija te avioprijevoznika Belavia. Najveći je problem izbio zato što bjeloruski avioprijevoznik uzima svoje avione na "leasing" u zemljama EU, Velikoj Britaniji i SAD-u (dvije trećine flote) pa se oni sada međusobno moraju dogovoriti šta i kako da "kazne" Belaviju - ili da odmah prekinu ugovor o iznajmljivanju, što bi bilo na štetu iznajmljivača, ili da ne produžuju ugovor nakon njegova isteka, što je realnija varijanta. Predlaže se da se imovina tih bjeloruskih kompanija i pojedinaca na Zapadu zamrzne i niko s njima ne bi smio poslovati niti u njih ulagati.

Iz EU su upozorili desetak aviokompanija koje "sumnjiče" da prevoze migrante u Minsk, između ostalih i ruski Aeroflot, Turkish Airlines, Flydubai iz UAE te sirijski Cham Wings. Prijetnje iz EU dale su prve rezultate: Aeroflot tvrdi da se ne bavi prijevozom migranata, Turkish Airlines i Flydubai više ne primaju na letove za Minsk građane Iraka, Sirije i Jemena čak ni s urednim bjeloruskim vizama, a Cham Wings više niti ne leti u Minsk.

Istodobno EU razmatra mogućnosti da uvede sankcije i protiv ruske privatne vojske Vagner koja je umiješana u mnoge sukobe po svijetu, od Sirije, Libije, Malija i Mozambika do Venezuele. Sumnja se da su oni tek "produžena" ruka Kremlja, a navodno su (već) prisutni i u Bjelorusiji te na područjima paradržavnih tvorevina na istoku Ukrajine.