Najveća svjetska internetska enciklopedija obično je prvi rezultat koji ‘iskoči’ kad korisnici nešto pitaju na internetu i zbog toga je vrlo utjecajan izvor besplatnih informacija, ali i odraz mana čovječanstva.

Članke na Wikipediji u teoriji može pisati svako s internetskom vezom, na otprilike 300 jezika, a sadržaj uređuju i kontrolišu većinom anonimni volonteri i volonterke.

“Nosim svoj laptop kamo god idem kako bih uređivao Wikipediju. Moji prijatelji kažu da je to ovisnost. Ja kažem da je to moja strast”, rekao je Ala Nadžar s Bliskog istoka koji je zamolio da se izostave pojedinosti o njegovom identitetu kako bi si zaštitio privatnost.

Nadžar kaže da Wikipediji doprinosi s gotovo 500 unosa (sadržaja) sedmično. Ljekar je pa ga okupira borba protiv poplave lažnih informacija koje su se pojavile u pandemiji.

U mnoštvu dezinformacija u enciklopediji, uočio je lažne izvještaje o tome da je koronavirus ubio neke poznate osobe i da su brojke zaraženih i umrlih u nekim zemljama veće nego što jesu.

“Pregledao sam stotine članaka u pandemiji koronavirusa i odbacio mnoge informacije koje su netačne ili obmanjuju”, rekao je Nadžar, dobitnik wikipedijine nagrade za rad u 2021. godini.

Ne utrkuje se za profit

Enciklopedija postoji 20 godina, a čak ima i članak posvećen vlastitim kontroverzama. Posljednjih godina dobija pozitivna priznanja za sposobnost provjere činjenica. Iako se platforma širi, nije joj cilj zaraditi pa nije podložna kritikama da joj je profit važniji od sigurnosti poput Facebooka. Umjesto toga, Wikipedija ima volontere koji su duboko uključeni u njenu misiju da osigura pristup sažecima svih grana ljudskog znanja.

Uklanjanje sumnjivih članaka s platforme zna biti nezahvalan posao.

“Jedan urednik me prozvao ‘vandalom’ jer sam uklanjala informacije koje nisu imale izvor”, rekla je Ksenia Coffman koja se borila protiv, kako kaže, “fan-fikcije” o Drugom svjetskom ratu na Wikipediji, uključujući način kojim su prikazani nacisti i njemački generali. Radi se o nizu zapisa kojima se zanemarivao historijski kontekst u vezi s ratnim zločinima poput holokausta i umjesto toga romantizirale njemačke snage.

Još neke mrlje ljudske historije “iskaču” na Wikipediji.

Neravnopravnost

Problem je i mnogo manja zastupljenost žena nego muškaraca u pisanim radovima. Tek 15 posto biografija na engleskom jeziku 2015. godine bilo je o ženama pa se nastojao smanjiti taj rodni jaz. Šest godina kasnije, taj se postotak popeo na 19 posto biografija, rekla je volonterka Rebecca O’Neill.

Prošle godine je na Wikipediji pisala jedan članak dnevno, u omjeru 19 biografija o ženama na jednu biografiju o muškarcu.

“Mogu nešto ponuditi kao individua. Odvojit ću vrijeme i jednostavno to učiniti”, kazala je.

Wikipedia zahtijeva pouzdane, objavljene izvore iz novinskih kuća ili akademskih krugova kako bi podržala članak.

“Wikipedia je neugodno ogledalo svijeta jer ocrtava sve naše sistemske praznine u znanju”, poručila je O’Neill.