Fahrudin Radončić, pravosnažno oslobođen optužbi za ometanje rada pravosuđa, tužio je Bosnu i Hercegovinu zbog neosnovanog hapšenja i vremena tokom postupka provedenog u pritvoru i pod mjerama zabrane, dok je Pravobranilaštvo BiH zatražilo da se zahtjev odbaci kao neosnovan.

Almina Pilav, pravna zastupnica Fahrudina Radončića, na pripremnom ročištu je podsjetila da je Fahrudin Radončić uhapšen 25. januara 2016. godine zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo "udruživanje radi činjenja krivičnih djela, ometanja rada pravosuđa, te primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem". Navela je da mu je na prijedlog Tužilaštva BiH 27. januara te godine određen jednomjesečni pritvor, javlja Detektor.ba.

Tokom hapšenja Fahrudina Radončića koje se desilo u Sarajevu, na koje je u tužbenom zahtjevu podsjetila Pilav, "sudjelovao je veliki broj pripadnika SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) naoružanih dugim cijevima", dodavši kako je bilo "neprimjerene upotrebe sile". Ona je podsjetila da je Radončić u tom periodu obavljao funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Na ročištu za izjašnjenje o krivici, 17. februara 2016, Sud BiH je prihvatio prijedlog odbrane Fahrudina Radončića o ukidanju mjere pritvora, kako je kazala Pilav, nakon čega su mu određene mjere zabrane, da bi mu opet nakon žalbe Tužilaštva bio određen pritvor do 14. aprila te godine. Pilav je istakla kako je njen branjenik u pritvoru proveo ukupno 66 dana, od čega 15 u kućnom pritvoru.

Pilav je navela da je tužitelj u vrijeme trajanja pritvora bio hospitaliziran u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je upućen iz pritvorske jedinice, a kako je bio pod nadležnosti Suda BiH, Tužilaštvo je vršilo provjere i istragu o njegovom boravku u bolnici, te je zbog mobinga na ljekare tužitelj svojevoljno prekinuo liječenje.

"Radi se o uglednoj i uvaženoj ličnosti, koja nije bila nedostupna organima gonjenja, te je bilo potpuno neshvatljivo i nezakonito određivanje pritvora, kao i mjera zabrane na način na koji je vršen prema tužitelju", rekla je podsjetivši kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađajućom presudom koju je Sud BiH potvrdio 25. oktobra 2018. godine.

Pilav je kazala kako su mjere zabrane prema njenom branjeniku trajale ukupno 158 dana tokom kojih je, kako je rekla, pretrpio "duševne boli zbog povrede slobode, kretanja, časti i ugleda".

"Kako je integritet ličnosti tužitelja grubo napadnut, smatramo da je potrebno dati satisfakciju u vidu novčane naknade nematerijalne štete", istakla je Pilav koja je priložila više od 40 materijalnih dokaza.

Pomoćnik državnog pravobranioca Mladen Draganić je kazao da je tužbeni zahtjev neosnovan i zatražio da se odbije. On je rekao da se ni u jednom zakonu "ne primjenjuje pravo za naknadu štete za određivanje mjera zabrane niti za vođenje krivičnog postupka".

"Ako govorimo o mjerama zabrane kao osnovu za naknadu štete, iste moraju biti cijenjene sa stanovišta zakonitosti, a ne opravdanosti. Ove mjere su bile zakonite i pravilno određene prema tužiocu", kazao je Draganić.

Postupak će biti nastavljen 25. januara 2022. godine, kada će biti raspravljano o osnovi i visini tužbenog zahtjeva Fahrudina Radončića, koji će biti saslušan u svojstvu oštećenog. Na ročištu je planirano saslušanje i vještaka medicinske struke.