Interpol, organizacija svjetske policije, sa sjedištem u Lyonu, u četvrtak 25. novembra u Istanbulu bira novog predsjednika. Postoji realna mogućnost da u fotelju sjedne general iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, optužen za brojna mučenja.

To na najbolji način pokazuje značaj kojeg imaju represivni režimi.

Ova ugledna svjetska policijska organizacija, u posljednje vrijeme, postala je jedno od najdražih oružja autoritativnih režima za zatvaranje vlastitih opozicionara po cijelom svijetu.

“Izopačenost” sistema koji postoji od 1923. godine s ciljem da liši slobode osumnjičene i kriminalce u bijegu, te da štiti građane zemalja članica - dostići će novi vrh apsurda na 89. Generalnoj skupštini: predsjednički kandidat-favorit je general Ahmed Nasser al-Raisi, generalni inspektor ministarstva unutrašnjih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, poznati mučitelj i predstavnik režima opsjednutog odbranom i sigurnošću.

Nekoliko nevladinih organizacija već su izrazile zabrinutost zbog ove devijacije. Prema istraživanjima, većina "crvenih Interpolovih potjernica", onih koje mogu dovesti do hapšenja i ekstradicije, dolaze iz totalitarnih režima, ili iz onih u kojima postoji uočen nedostatak političke transparentnosti, poput Bjelorusije, Venecuele, Egipta, Rusije, Kine, Azerbajdžana, Irana, Indije, ili Tadžikistana – koji je samo 2019. poslao 2.500 crvenih potjernica.

Prema informacijama američkog Senata, te iste godine vlada Vladimira Putina izdala je 38 posto ukupno svih crvenih Interpolovih potjernica.

‘Pojava’ je zabilježena i u Evropskom sudu pravde, a sve više zabrinjava predstavnike demokratskih zemalja.

Generalni inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata kontroverzni Ahmed Nasser al-Raisi je glavni kandidat za čelnu poziciju Interpola koji okuplja policije iz 195 država.

Dva druga konkurenta za poziciju su sadašnja podpredsjednica Interpola Slovakinja Sarka Havrankova i Nigerijanac Adamu A. Mohammed.

Izbor se odvija netransparentno, jer sve kandidature nisu objavljene.

Svaka zemlja ima jedan glas, a predsjednik se bira prostom većinom glasova.

“Interpol mora biti na visini prekograničnih izazova, cyber kriminala i međunarodnih kriminalnih rezona", napisao je emiratski kandidat, na svom twitter računu po dolasku u Istanbul.

“Kao predsjednik hoću da djelujem u pravcu modernizacije Interpola, oslanjajući se na mojih 40 godina iskustva u transformaciji policijskih snaga u Emiratima", rekao je Ahmed Nasser al-Raisi.

A upravo zbog tog represivnog bilansa u njegovoj zemlji, generala Al-Raisija su prijavili branitelji ljudskih prava, mobilizirani protiv njegove kandidature za predsjednika Interpola.

“Pod njegovim rukovodstvom službe su bile odgovorne za proizvoljna zatvaranja i sistemska mučenja zatvorenika – zarobljenika savjesti i branilaca ljudskih prava. I to je prošlo totalno nekažnjeno, bez ikakvih posljedica", tvrde mnoga nevladina udruženja.

U otvorenom pismu koje su predstavnicima država članica Generalne skupštine Interpola dostavili ‘Centar Zaljeva za ljudska prava’ (GCHR), Liga za ljudska prava i Međunarodna federacija za ljudska prava, izražena je velika zabrinutost zbog kandidature generala Al-Raisija.

Potpisnice ovog otvorenog pisma traže da se kandidatura odbaci.

Ujedinjeni Arapski Emirati koriste svoj značajan finansijski potencijal da odbrane ‘svoje mjesto’ u Interpolu. Organizaciji su dobrovoljno uplatili kontribuciju od 50 miliona eura za period od pet godina – Interpol se bio zatekao praznih džepova.

Donacija je stigla preko fondacije u Ženevi, a ne direktno iz Abu Dabija. Time su Emirati postali drugi najznačajniji donator Interpola, nakon SAD.

Zloupotreba crvenih potjernica koje Interpol šalje je jedan od najvažnijih razloga zabrinutosti.

Kina, Rusija i Emirati se smatraju zemljama koje najviše koriste međunarodne crvene potjernice u političke svrhe.

Interpol nema svoje policajce koji idu u potjeru za organiziranim kriminalom.

Od hiljadu zaposlenih dvije trećine radi u sjedištu u Lyonu, i upravljaju sa 19 baza podataka sa informacijama o osumnjičenim kriminalcima i njihovim djelima. 194 države mogu pristupiti tim bazama podataka u realno vrijeme, da bi dobile otiske prstiju ili informacije o ukradenim pasošima.

Crvene Interpolove potjernice izdaju se samo na zahtjev neke države članice.

Obavještavaju sve policije da nekog pojedinca traže pravosudni organi njegove, ili neke druge države, što često omogućava hapšenje prigodom prelaska neke granice.

Krajem 2020. godine više od 66.000 potjernica još su bile aktivne.

Interpol izdaje i druge vrste potjernica: žute za nestale osobe, crne za identifikaciju leševa, plave za prikupljanje podataka u okviru neke istrage, ili zelene, da se pošalje obavještenje o pojedincima koji predstavljaju ‘prijetnju za javnu sigurnost’.

Ove druge su manje poznate, ali nisu manje korisne državama.

U posljednjih 20 godina pribjegavanje Interpolovim potjernicama je eksplodiralo: 2019. je izdato 13.377 novih crvenih potjernica, u poređenju sa njih 1.401 u 2001. godini.

Interpolov budžet 2020. godine iznosio je 136 miliona eura, od čega su 26 posto "doprinosi u naturi" ili stavljanje na raspolaganje opreme ili lokala.

To nedovoljno finansiranje otvara slobodan put zemljama kao što su Kina ili Rusija, koje to zloupotrebljavaju u svrhu lišavanja slobode svojih političkih protivnika.

Priredila Nada Zdravič