Milorad Dodik svom raspoloživom političkom artiljerijom udara na državu BiH. Obećao je svojim mentorima i pristalicama nezavisnu RS, paralelne institucije, vojsku, imovinu. I dalje obećava i niko ga ne zaustavlja. Međunarodna zajednica umjesto da sankcioniše, pogoduje Dodiku. S njim se razgovara, nagovara, udovoljava i dogovara. Na stolu državna imovina. Dodik i međunarodna zajednica imovinu države žele oteti i dati entitetu RS. Tako bi državnom imovinom stranci Dodiku produžili politički vijek trajanja, državni suverenitet ugrozili, a odluke Ustavnog suda poništili.

Ko ima grunt, ima i državu. Plan poznat, matrica uhodana. Ucjenama do cilja – manje države BiH više entiteta RS. Ime dobili, a sada bi i da se državna imovina zove samo srpskom.

"BiH nema prava na imovinu i nigdje nije dato pravo na imovinu", kaže Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a.

Dakle, po toj logici Dodik želi da i ovu nadležnost oduzme državi.

"Federacija BiH i RS nisu sukcesori iza Jugoslavije. Iza Jugoslavije sukcesor je BiH", naglašava Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH.

Nurko Pobrić, ekspert za ustavno pravo, kaže: "Državna imovina BiH je imovina BiH."

"Kada je pravljen ugovor o sukcesiji, o nasljedstvu bivše Jugoslavije onda je rečeno da će ono što je bilo državna imovina nastaviti da bude državna imovina", pojašnjava Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.

Ervin Mujkić iz Fondacije Centar za javno pravo kaže: "Niži nivoi vlasti nisu ovlašteni i nemaju ustavnog osnova da svojim propisima regulišu pitanje prava vlasništva nad državnom imovinom."

A Dodik kontra države i OHR-a. Ima i datum i lokaciju. 10 decembar, NSRS i restart.

"A stavimo van snage onaj Ešdaunov zakon o zabrani raspolaganja imovinom i stavit ćemo obavezu da se ta imovina efektno uvede kao imovina RS-a u tom pogledu. Apsolutno to ja pravo priznajem i drugom entitetu. Ono što ja ne prihvatam jeste da se ruši Ustav BiH i da se stavlja na nivou BiH jer to nije nivo BiH."

"To sve što je Dodik najavio, to, kako naš narod kaže pas s maslom ne bi proguto, ali znajući njega kakav je, on kada osjeti pritisak i kada naleti na zid on uvijek traži način kako da se izvuče na početne pozicije. On sam zna da je to igranje s vatrom i to je baš na neki način prizivanje đavola", rekao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, kaže: "Državna imovina je dio suvereniteta države i država BiH sigurno neće pola svoga suvereniteta predati entitetu RS. Njega to ne zanima, a nas ne zanima šta će on povući jer to je sve protivustavno i protivzakonito i on to dobro zna."

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kaže da "ova priča oko stavljanja van snage određene odluke visokog predstavnika može samo dovesti nove kontoverzne situacije, do novih apelacija, do novih sučeljavanja, do nove političke tenzije što je u suštini krajnja namjera i zato je najbolje o tome što manje komentarisati i reći već viđeno, ispričana priča."

Državna imovina tema brojnih sastanaka po rezidencijama i ambasadama

Ispričana priča koja traje više od deceniju. Zakon o državnoj imovini trebao je staviti tačku na pitanje čija je imovina ali i na mandate OHR-a jer upravo je rješenje državne imovine jedan od uvjeta za odlazak visokog predstavnika iz BiH. Što je trenutno najveća želja Milorada Dodika.

"Pitanje jeste za većinu koja je vladala od 2005. do danas zašto niko nije uputio zakon i riješio to pitanje, ali ja samo još jedno da naglasim: zar je moguće da smo dopustili jednom političaru u 2021. godini da nas provede kroz ovaj užas i rolerkoster koji smo prošli zadnjih 6 mjeseci da bi dobio neki komad šumskog zemljišta u RS-u na raspolaganje itd? To je zaista neprihvatljivo", istakao je Predrag Kojović, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH.

"Gospodin Dodik želi jačati institucije RS-a, entitetske institucije kao što je potpuno normalno da SDP i političke partije koje drže do države BiH žele da jačaju državne institucije i vrlo je tesko sada napravit neki kompromis tu na način da svako insistira na svojim principima. Dakle zbog toga mi ne treba da pravimo kompromis nego treba da se držimo Ustava i odluka Ustavnog suda", smatra Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH.

"Ako ima imalo političke volje i sluha da se to pitanje razriješi kroz parlamente, kako kroz Parlamentarnu skupštinu BiH i ako je potrebno kroz Parlament FBiH i RS", dodaje Borenović.

Umjesto u Parlamentu, državna imovina tema je brojnih sastanaka po rezidencijama i ambasadama. Zvaničnim, a navodno i onim tajnim.

"Ako nema grunta, ako nam ne date imovinu u naše vlasništvo, imate rat. I toj ucjeni podliježe međunarodna zajednica. Nažalost, koliko ja znam, ovih dana se preliminarno, u tišini, pozivaju ljudi da razgovaraju upravo o tome. O državnoj imovini. Takav jedan čin nema pečat samo međunarodne zajednice, nego i naš. Traži se od nas da na to pristanemo", rekao je Haris Silajdžić, bivši član Predsjedništva BiH.

"Onda nešto gospodin Silajdžić zna što ja ne znam, ali mi se u Parlamentu pitamo i mi kao najveća politička stranka u BiH se sigurno pitamo. Bez nas se ta stvar riješiti neće, dakle dio suvereniteta BiH, imovina BiH neće biti prenesena entitetu RS-u", kategoričan je Izetbegović.

"On pokušava da trguje i to pokušava da trguje sa predstavnicima međunarodne zajednice i to na način eto on će biti ponovo fin, bit će ponovo dobar do neke nove prilike. Ja sam jučer i komesaru Varheljiju rekao ja da sam se htio baviti trgovinom, ja bih možda prodavao paprike, ali bavimo se javnim poslom. Za mene ono što je rečeno u zakonima ove zemlje i ono što kaže Ustavni sud je neprikosnoveno", dodaje Komšić.

Posljedice mogu biti različite

A državna imovina u fokusu OHR-a. Formirali radnu grupu, članstvo za sada nepoznato, prvi sastanak zakazan za jučer je otkazan zbog izrazite diplomatske ofanzive u BiH.

Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, kaže: "Vidjeli ste da je Schmidt napravio komisiju koja treba da se bavi pitanjem državne svojine, dakle to mi sve potvrđuje da su stvari koje postoje iza scene tačne, a rješenje koje spremaju stranci je katastrofalno za RS."

"I vidjet ćemo kakav će njihov odnos biti ukoliko se sada radi o tome da OHR prvi Zakon o državnoj imovini koji će zadovojiti zahtjeve Milorada Dodika, vidjet ćemo hoće li se on buniti protiv OHR-a i gospodina Schmidta i generalno koncepta da jedan stranac donosi zakone u BiH", navodi Kojović.

Umiriti Dodika i vratiti SNSD u institucije udovoljavanjem zahtjevima onoga ko je proizveo blokadu diplomatski je put na kome se, navodno, nalazi međunarodna zajednica. Pa zato dilema - čiji status rješava - imovine ili Dodika.

Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu, smatra: "Pretenciozno bi bilo, zadatak radne grupe sigurno nije da se udovoljava Dodiku, nego da se vrati u institucije BiH ovo pitanje."

"Pokušavaju odigrati jednu ciničnu igru u ime BiH i pripojiti ili raditi na pretvaranju državne imovine u entitetsku imovinu, odnosno ja bih to slobodno nazvao radi javnosti plemenskom imovinom, odnosno još preciznije to je pokušaj da se imovina države BiH pretvori u imovnu etničkih grupa", istakao je Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

"Posljedice mogu biti različite. Može BiH biti praktično, ne može nego bi bila razvlaštena i njena imovina ne bi postojala ili bi bila umanjena na neki način posredno bi integritet i teritorijani suverenitet BiH u jednom segmentu bi bio doveden u pitanje", dodaje Pobrić.

BiH sastavljena državna zajednica, bez imovine i nadležnosti

Koncept je to na kojem godinama Dodik radi. Sada prešao sa riječi na djela, kroz formalizaciju u najvišem zakonodavnodavnom organu RS a pod patrolom - BiH sastavljena državna zajednica, bez imovine i nadležnosti.

"On Bosnu želi pozicionirati u mogućnost disolucije a ne secesije. Ako bi je uspio u takvu čemu on ne bi više bio u procesu secesije kao nasilnog čina nego u procesu disolucije, a to bi sasvim sigurno bilo proizvelo potrebu za njegov sljedeci korak bi bio raspisivanje refedrenduma na identičan način kao što je došlo do razdvajanja državne zajednice Srbije i Crne Gore. On želi da taj model prepiše i da postavi valjda svima konačne ciljeve", dodaje Cero.

"Sasvim je jasno ako entiteti imaju svoju imovinu, ako su oni vlasnici te imovine i da mogu sa njom raspolagati kako hoće, neovisno od države, znači sasvim je jasan njihov sljedeći potez, to je kraj BiH", ističe Lavić.

Kontrola nad imovinom, za BiH značila bi više novca u državnom budžetu ali i onemogućila zloupotrebu i otimačinu imovine, poput izgradnje aerodroma u Trebinju ili hidrocentrala na Drini, sve bez saglasnosti države BiH. Dizanje tenzija i zaoštravanje retorike uoči sjednice Ustavnog suda BiH koji treba odlučiti može li Srbija graditi hidrocentrale na bosanskohercegovačkoj rijeci Drini.

Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu, pojašnjava: "Nije sporno u ovom trenutku barem po meni pravo korištenja, sporno je što se pravo korištenja želi pretvoriti u pravo vlasništva na jedan unilateralan, nasilan način i siguran sam da to neće proći."

Dodik sve unaprijed stavio pod hipoteku

Dok se javno bori za vraćanje, navodno otetog sve više se spekuliše da je Dodik sve unaprijed stavio na kocku odnosno pod hipoteku te da mu za pokriće treba državna imovina BiH, odnosno njeni prirodni resursi, vode, šume, zemljište.

"Da se stekne kontrola nad javnim resursima, politička, čak stranačka kontrola nad javnim resursima, da se korištenjem te imovine steknu određeni prihodi da se raspolaganjem te imovine jednostavno razvlasti država BiH i da jednostavno podupre tu priču da država ne postoji izvan dogovora entitteta", naveo je Ervin Mujkić iz Fondacije Centar za javno pravo, u razgovoru za FTV.

Toliko željeni entitetski grunt navodno je već založen. Na bečkoj berzi garant su firme koje su u većinskom vlasništvu Vlade RS-a. Zaduženje je 400 miliona eura.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže: "U prevodu recimo ako nema mogućnosti da se plati neko može doći i reći ok dajte mi Vodovod Banje Luke, banjalučki Vodovod jer to vrijedi toliko novaca i vi ste meni to dužni i ja ću to preuzeti na sebe po osnovu garancija koje ste dali kada ste emitovali obveznice."

Išlo se i na dodatna zaduženja

No, išlo se i na dodatna zaduženja. Londonska berza, zaduženje od 350 miliona eura, pod izuzetno visokom kamatnom stopom, a garancije nisu poznate. Međutim, sumnja se da je upravo državna imovina koja je pod zabranom raspolaganja data kao garancija za vraćanje duga. Za dvije godine, dakle na naplatu stiže više od milijardu maraka obaveza. Otud i žurba da se Ashdownova odluka poništi za 10-ak dana.