PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA BiH UPOZORAVA: "Neko se slagao ili ne slagao, odluke Ustavnog suda se moraju provesti" (VIDEO)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u predmetu o rješavanju spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s dodjelom koncesija, kada je riječ o sporu o izgradnji hidroelektrane na rijeci Drini, odlučio da odloži odlučivanje o privremenoj mjeri do januara 2022. godine kada je planirano održavanje naredne plenarne sjednice,

  • Društvo

  • 08. Dec. 2021  08. Dec. 2021

  • 3

Standard je da se odluke Ustavnog suda BiH provode i poštuju i da su one konačne i obavezujuće prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kazao je za BHRT Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Tadić je između ostalog govorio o neizvršavanju odluka Ustvanog suda Bosne i Hercegovine, odlukama koje su donesene za 11 godina, stranim sudijama, te nekima od posljednjih odluka.

"Razgovarali smo sa kolegema iz Njemačke i oni ne mogu shvatiti kako se odluke Ustavnog suda ne provode. Neko se slagao ili ne slagao, ali se moraju provesti. Ima osam predmeta ustavnih sporova koji nisu implementirani, i deveti koji je djelimično implementiran."

Dosta ima odluka starijih koji nisu implementirane u Federaciji BiH, rekao je Tadić.

"Najstarija odluka je stara deset godina. Neke te odluke uopšte nemaju političke odluke. Npr. odluka o Sudu BiH koji se odnose na naknade sucima i tužiocima u državnim institucijama. U Federaciji imamo tri odluke koje se odnose na izvršne zakone, Zakon o izvršnom postupku. Nisu provedene. Nemaju politički karakter."

Neizvršavanje odluka Ustavnog suda je kazneno djelo, naglasio je on. 

"Mi u takvim odlukama, kada istekne rok koji je zadao Ustavni sud donosimo rješenje o nesprovođenju i dostavljamo državnom tužiteljstvu i to je u njihovoj nadležnosti. Koliko znamo, nijedna tužba nije podignuta zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH. Zašto, treba njih pitati, ali smatramo da to treba preispitati i postupiti po Kaznenom zakonu. To je ignoriranje institucija države i Ustavnog suda." 

Implementacija odluka Ustavnog suda ne zavisi od nas nego od politike, ja očekujem da je prošlo dosta vremena i da će se pomaknuti sa mrtve tačke, naglasio je Tadić.

Ustavni sud uopće ni je politički sud

Predsjednik Ustavnog suda je kazao kako ova institucija uopće nije politički sud.

"Sve zavisi kome se kakva odluka sviđa. Takvi su i komentari. Mi imamo dvet sudaca od toga je šest domaćih sudaca. Četiri iz Federacije BiH i dva iz Republike Srpske, te tri međunarodna. Imamo veliki - nenormalni priliv zahtjeva. Za 11 godina smo riješili 64.858 predmeta. 99,08 posto su riješili domaći suci sami. A za tu odluku mora biti pet odluka. A sastav je dva, dva , dva...popularna "Trojka". Dakle nijedna ta odluka nije mogla biti donesena bez Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Na plenarnim sjednicama sa međunarodnim sucima riješeno je samo 0,92 posto slučajeva i na tim sjednicama je riješeno 61,8 posto jednoglasno, a 37 su podijeljeni različito. Ako je politički kako smo onda riješili ovoliko predmeta. "

Kada su u pitanju strani suci Tadić je naglasio kako oni nemaju problema sa međunarodnim sudijama, a da li nam trebaju o tome neka odlučuje politika. 

"Zakon kaže da se nakon pet godina Parlamentarna skupština BiH može donijeti odluku o statusu stranih sudija ali to nikada nisu uradili."

Tadić je rekao kako našoj državi treba jedan krovni sud, redovni sud.

"On bi harmonizirao sudsku praksu. Ja ne volim špekulirati o nazivu. Da li će se zvati Apelacioni, Kasacioni, Vrhovni ili kako već."

O koncesijama u BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u predmetu o rješavanju spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s dodjelom koncesija, kada je riječ o sporu o izgradnji hidroelektrane na rijeci Drini, odlučio da odloži odlučivanje o privremenoj mjeri do januara 2022. godine kada je planirano održavanje naredne plenarne sjednice,

"Imali smo na dnevnom redu i dodjelu koncesija i spor koji je time iniciran od strane 24 zastupnika, a spor je između Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je ranije donio privremenu odluku, djelimičnu kojom je naredio Komisiji za koncesije države Bosne i Hercegovine, tako da u svojstvu Zajedničke komisije riješi spor. To smo uradili zato što je u tom Zakonu o koncesijama uređeno da ako postoji spor između koncesija (u nedležnostima države ili entiteta) da to treba riješiti Zajednička komisija. Postavili smo rok i oni to nisu uradili u zadatom roku zbog njima poznatih razloga. Međutim u tom je predmetu podnijet i zahtjev za donošenje privremene mjere. Kada smo prvi put razgovarali o tom predmetu odlučili smo da nije svrsishodno donostiti odmah privremenu mjeru, jer je to preuranjeno jer nije prije toga poslato na Zajedničku komisiju. Nakon tri mjeseca Zajednička komisija nije donijela odluku i podnijeli su zahtjev za produženje roka jer smo se doveli u situaciju kako nastaviti taj predmet. Ako Komisija nije to uradila kako će to biti u drugim slučajevima gdje naše institucije koje su predviđene zakonom transferiraju to Ustavnom sudu pa žele da mi to rješavamo. Mi smo rekli Ne, nek oni to urade pa ćemo mi odlučivati da li su oni to uradili kako treba."

Analizirali smo sve elemente koji idu i u korist i na štetu donošenja privremene mjere, zaključio je Tadić.

"Zaključili smo da ima određenih pitanje koje treba pojasniti a nisu nam pojasnili. Npr. gdje se sve nalaze objekti. U pitanju su tri hidrocentrale a ne jedna. Jesu li sve na rijeci Drini ili Rukavcima, da li pripada ovamo ili tamo. Pa smo odlučili da ćemo tražiti dodatne informacije."

Obzirom da je naredna plenarna sjednica Ustavnog suda već polovinom januara odlučili smo da sačekamo i da neće to promijeniti nešto, a daće vremena stranama. 

Odluka o nošenju brade u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Ustavni sud je zaključio da su apsolutnom zabranom nošenja brade vojnicima Oružanih snaga BiH dok su u službi i u uniformi prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantirani Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

"Mi smo prije nekoliko godina imali sličan predmet koji se odnosio na nošenje brade u Graničnoj policiji. Tada je bilo zabranjeno graničnim policajcima nositi bradu i to je bila povreda prema Ustavnom sudu. Sada se pojavio sličan predmet, pravilnik je osporen, pravilnik Ministarstva odbrane." 

Naglasio je da se podnositelj pozvao na članak 9. i 8. i utvrdili smo povredu, kazao je on.

"To se doista upliće u prava građanina a postoji u dosta vojski širom svijeta da se nosi brada. Međutim oni pravilnicima možda trebaju utvrditi dužina, oblik, da bude uredno, mi u to nećemo ulaziti."

Ovim pitanjem je bilo pokrenuto samo nošenje brade, a ne nekih drugih uniformi i obilježja, naglasio je on.

“Ne radi se ni o kakvoj djelimičnoj odluci Ustavnog suda na način da se u tom predmetu očekuje još neka odluka (primjera radi o hidžabu). Ustavni sud nema bilo kakvog podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Pravila službe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u odnosu na nošenje hidžaba ili u odnosu na bilo koji drugi dio uniforme u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine“, zaključio je Tadić.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...