Region se naoružava, kao i ostatak svijeta. Nabavljaju se novi helikopteri, borbeni avioni, tenkovi. Očuvanje mira i stabilnosti glavni je razlog poručuju zvaničnici. Vojni analitičari upozoravaju i pozivaju na oprez manje zemlje da preispitaju svoje odbrambene stavove i vojne sposobnosti, prenosi N1.

Krajem prošle godine, prema analizama vojnog analitičara Aleksandra Radića, najbrojnije naoružanje imala je Srbija sa 277 tenkova, 376 borbenih vozila, 415 artiljerijskog oružja. Poslije toga slijedi Hrvatska gdje su najbrojnija borbena vozila- njih 236, potom Sjeverna Makedonija u čijem naoružanju prednjače artiljerijska oružja 171, dok je BiH bila na posljednjem mjestu i imala 53 tenka, 18 aktivnih borbenih oklopnih vozila i nekoliko BVP M-80 u centru za obuku, 80 artiljerijskih oružja, na stanju je nekoliko aviona (Orao i Galeb), 38 helikoptera.

Ko izdvaja najviše novca?

Srbija ove godine izdvaja rekordnih milijardu eura što od 2016. godine dostiže budžet od skoro dvije milijarde eura. Hrvatska je za nabavku 12 polovnih aviona Rafala sa Francuskom potpisala ugovor težak 1,1 milion eura. U poređenju s tim BiH participirala je tek 7,5 miliona maraka u posljednjoj nabavci četiri helikoptera vojne oznake Bell Hui. Problem – pitanje budžeta.

Deset hiljada profesionalnih vojnika, 1.000 civila i 5.000 aktivne rezerve, plan je Oružanih snaga koji zbog nedostatka sredstava nikada nije realiziran, brojke su daleko veće kod susjednih zemalja, trebamo li zbog toga biti zabrinuti? Itekako poručio je nedavno u intervju za list Danas Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Jamestown iz Washingtona i stručnjak za Balkan.

Dodaje da se veliki dio srpskog naoružanja nabavlja od Rusije i Kine i nije dovoljnog obima ili kvaliteta da bi se suprotstavio američkim ili NATO snagama, ali bi se moglo koristiti u slučaju lokalnih ili ratova manjih razmjera u Bosni, Crnoj Gori ili na Kosovu.