Činjenica da se rizik od teškog oblika bolesti covid-19, odnosno od postkoronskih problema značajno povećava kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, tj. pretilih ljudi nije ništa novo. S jedne strane, to je zbog lošijeg tjelesnog stanja, većeg broja popratnih bolesti ili mehaničkih problema s disanjem.

Ali to nije sve: prema jednoj novoj studiji koja još nije naučno verificirana, čini se da koronavirus direktno inficira masne stanice. Štoviše, u teškim slučajevima covida-19 direktno dolazi do upale u masnim stanicama, piše Deutsche Welle.

"Podaci iz naše studije sugeriraju da infekcija masnog tkiva i povezani upalni odgovor mogu biti jedan od razloga zbog kojih pretili ljudi imaju tako ozbiljan tok bolesti kada su zaraženi virusom SARS-CoV-2", kaže Catherine Blish, profesorica na Sveučilišnom medicinskom centru Stanford i glavna autorica studije.

Te spoznaje zapravo i nisu sasvim nove, jer se čini da se i drugi patogeni poput virusa gripe vole "ugnijezditi" u tjelesnu masnoću. ACE2 receptori služe kao ulazna vrata za prodiranje novog koronavirusa SARS CoV-2 u stanice. A oni se javljaju u masnim stanicama u većoj koncentraciji nego u drugim stanicama, čak i većoj nego u plućnom tkivu.

Blish i njezin tim pregledali su masne stanice pacijenata koji su umrli od posljedica covida-19. Pokazalo se da koronavirus vrlo učinkovito koristi masne stanice kao rezervoar za "skrivanje" - i time nadmudri naš imunološki sistem.

Povećan rizik od postkoronskih poremećaja

A mast u ljudskom tijelu nije ograničena samo na ona mjesta koja vidimo na prvi pogled - ona predstavlja okruženje u kojem se nalaze i brojni unutarnji organi. Istraživači su otkrili da inficiranje masnih stanica virusom SARS-CoV-2 aktivira svojevrsnu upalnu kaskadu. Počevši od masnoće, može se proširiti i na druge unutarnje organe - i to kroz duži tok vremena.

Budući da se na taj način prenosi na cijelo tijelo to, prema nalazima ove studije, može povećati rizik da će pacijenti patiti od postkoronskih simptoma covida i mjesecima nakon što se oporave od prve infekcije.

"Ako masne stanice predstavljaju rezervoar za virusne infekcije, pretilost može pridonijeti ne samo teškoj akutnoj bolesti, već i dugotrajnom covid-sindromu", navodi se u studiji.

Budući da su ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i pretili pod povećanim rizikom od teške bolesti i dugotrajnog covida, to bi također moglo utjecati na strategiju vakcinisanja i metode liječenja, budući da tjelesna masnoća još nije uzeta u obzir u postojećim tretmanima bolestima.

Moguće metode liječenja dugotrajnog covida

Istraživači su otkrili da virus i u masnim stanicama reagira na antivirusnu terapiju (s remdesivirom). Osim toga, mogli bi se testirati ciljani lijekovi koji smanjuju upalu u masnom tkivu. Istraživači sugeriraju da bi salicilati mogli preuzeti ovaj zadatak. Najpoznatiji predstavnik salicilata je acetilsalicilna kiselina, odnosno ASA ili aspirin. Salicilati imaju analgetska i protuupalna svojstva, smanjuju temperaturu i sprječavaju stvaranje ugrušaka u krvi.

Na temelju novih rezultata istraživanja također se mora raspravljati o tome spadaju li u rizične grupe i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe te im se u skladu s tim mora dati prioritet, primjerice kod vakcinisanja.

Uznemirujuća pretilost

Od početka pandemije su neke studije pokazale da su mnogi pacijenti iż grupe najteže oboljelih bili pretili. Prva metaanaliza objavljena je u avgustu 2020. - za nju su istraživači iz cijelog svijeta prikupili podatke 399.000 pacijenata. To je pokazalo da je kod pretilih s korona-infekcijom za 113% veća vjerovatnost da će završiti u bolnici, 74% veća vjerovatnost da će završiti na intenzivnoj njezi i 48% veća vjerovatnost da će umrijeti od covida-19, navodi Index.hr.