Ekonomija
NEZAPAMĆENI SUNOVRAT: Turska lira pala na historijski minimum, ali ni to nije sve...
23. Feb. 20240
Stav turskog predsjednika da će niže kamatne stope stabilizirati cijene uporno ne daje rezultate.
Ekonomija
23. Dec. 2021 23. Dec. 2021
3
Turska lira povratila je dio izgubljene vrijednosti nakon obećanja predsjednika Tayyipa Erdogana da će nadomjestiti vrijednost štednje, no Turska sve više nalikuje na slučaj promašenog ekonomskog eksperimenta s nesagledivim posljedicama.
Erdoganova vlada najavila je mjere kojima će zaštiti depozite od fluktuacija tečaja kojima će štedišama nadoknaditi gubitke u slučaju da deprecijacija premaši kamatne stope u bankama.
Ne računajući oporavak od 15 posto u ponedjeljak (nakon kojih je u trgovanju u utorak dolar dosegnuo 11,3165 lira), turska valuta posljednjih mjeseci žestoki je gubitnik u odnosu na američku valutu prema kojoj je izgubila oko polovine vrijednosti.
Lira, međutim, nije jedina koja plaća skupu cijenu Erdoganovog eksperimenta da se protiv inflacije bori, ne dizanjem kako to nalaže ekonomska teorija, već rezanjem kamatnih stopa.
Erdogan, koji je osobno kadrovirao po središnjoj banci mičući sve guvernere koji bi mu se usprotivili, prošlog je mjeseca predstavio ekonomski model koji se temelji na nižim troškovima zaduživanja i jeftinijoj valuti poručivši da islam zahtijeva niže kamate.
U skladu s napucima predsjednika središnja banka srezala je sedmičnu repo stopu za pet postotnih bodova od septembra, a na deviznom tržištu intervenirala četiri puta ovog mjeseca u pokušaju da zaustavi pad lire.
Neortodoksna ekonomska teorija Erdogana glasi poprilici ovako: niže kamatne stope kreirat će “novi ekonomski model” za Tursku jer će sniziti inflaciju i povećati investicije, zaposlenost i izvoz i u konačnici ojačati tursku nezavisnost o drugim zemljama.
U uvjetima dvoznamenkaste inflacije Erdogan je dakle posegnuo za snižavanjem kamatnih stopa umjesto da ih podigne i ograniči ponudu novca.
Da je eksperiment duboko pogrešan svjedoči potop lire, eksplozija cijena, kompanije su pod pritiskom rastućih inputa, a najgore su stradali (kao i uvijek) najsiromašniji građani. Inflacija se u Turskoj približila 30 posto nakon što je vrijednost lire prepolovljena u odnosu na dolar.
Standardna formula za obuzdavanje inflacije nalaže podizanje kamatnih stopa kako bi se odbranila domaća valuta i spriječili masovni odljevi kapitala, smanjila domaća potražnja i slanje jasnog signala da su vlasti posvećene sprečavanju inflatorne spirale (očekivanja su u ekonomiji često pola posla).
Ipak, prema pisanju Financial Timesa, ima ekonomista koji propituju ulogu kapitalnih priljeva i odljeva na tržišta u razvoju i tradicionalne teorije. Hélène Rey s London Business Schoola istaknula je 2013. da su ta tržišta često u milosti tokova kapitala koje usmjeravaju politike Feda i ostalih velikih središnjih banaka.
Čak je i Međunarodni monetarni fond (MMF) modelirao slučaj da bi više kamatne stope mogle voditi većoj inflaciji.
Nekadašnji glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard u jednom radu s kolegama primijetio je da veliki priljevi kapitala na tržište u razvoju (zbog visokih kamatnih stopa) mogu voditi ekspanziji kredita, rastu proizvodnje te inflacije.
Ipak, FT upozorava da model nije primjenjiv na Tursku jer zemlja ima dugotrajni deficit na tekućem računu bilance plaćanja (uvoz redovno nadmašuje izvoz) te tvrdoglave godišnje inflacije koja je zadnjih pet godina iznad razine od 10 posto. Sve to upućuje na strukturni problem rasta cijena koji politika nije eliminirala.
OECD je ranije upozorio da su tursku inflaciju ove godine pogurali (i) subvencionirani krediti kompanijama od početka pandemije koji su doveli do brzog rasta na krilima cijene energenata koji je u 2021. nadmašio pretpandemijska očekivanja.
Također, ta je organizacija upozorila da Turskoj prijete daljnji “potencijalni pritisci na plaće, uvozne troškove i proizvođačke cijene”. Profesor Dani Rodrik s Harvard Kennedy Schoola rekao je da je zemlja godinama imala prisutan val kapitalnih priljeva zahvaljujući blago višim kamatnim stopama.
“Jedan od mitova finansijske globalizacije je da ona primorava na makroekonomsku disciplinu. U Turskoj je bilo obrnuto. Turski ekonomski eksperiment trajao je puno duže nego je trebao baš zahvaljujući elastičnoj finansijskoj ponudi. Ekonomski troškovi bit će iz tog razloga veći”, kaže Rodrik.
I Rodrik i MMF ističu da je, čak i ako je viša cijena novca privukla strani kapital koji je potom doveo do veće potrošnje i inflacije, Ankara trebala zauzdati neželjene efekte čvršćom politikom, pa i pod cijenu pristajanja na sporiji rast BDP-a zbog dugoročne stabilnosti i sprečavanja krize povjerenja koja zadnjih sedmica trese zemlju.
Umjesto toga, Erdogan je napravio suprotno u čemu je imao pomoć poslušnog guvernera. Turska je nizom poteza srezala kratkoročnu kamatnu stopu na 19 posto u septembru na 14 posto u decembru.
Namjera je bila postupno smanjivati vrijednost lire što bi dalo vjetra u leđa izvoznicima jer bi zbog slabije lire bili konkurentniji, što bi potom potrošnju prebacilo s uvoza na domaće robe i usluge.
Dug turskih poduzeća porastao je za 20 baznih bodova BDP-a od početka pandemije, najviše među zemljama u razvoju, procjena je OECD-a.
“Da je Erdogan uspio zadržati liru na razini 10 lira za dolar, Turska je možda je imala šanse, ali sad je inflacija bez kontrole, konkurentska prednost je otišla kroz prozor i nalazimo se u inflatornoj spirali devalvacije”, sumira Tim Ash iz BlueBay Asset Managementa za FT.
Danas ni rezanje kamatnih stopa ne bi olakšalo finansiranje jer tržišta zahtijevaju veći prinos zbog rizika. Prinosi na turske državne obveznice oštro su porasli jer su ulagači izgubili povjerenje u liru.
Rastuće cijene uvoznih dobara prijete domaćoj potražnji, a nedavno 50-postotno povećanje minimalne plaće izbrisat će troškovne prednosti koje je donijela deprecijacija lire jer plaće relativno brzo počinju hvatati korak s inflacijom produbljujući spiralu.
Ekonomija
NEZAPAMĆENI SUNOVRAT: Turska lira pala na historijski minimum, ali ni to nije sve...
23. Feb. 20240
Ekonomija
NEZAPAMĆENI SUNOVRAT: Turska lira na historijskom minimumu, ali ni to nije sve...
27. Sep. 20230
Ekonomija
POTPUNI KOLAPS: Turska lira naglo potonula, privremeno obustavljena trgovina...
07. Feb. 20233
Ekonomija
TONU SVE DUBLJE: Erdogan nastavio s politikom zbog koje su Turcima prazni novčanici…
21. Okt. 20220
Sport
SAVEZ PONOVO KAZNIO KLUBOVE: Usvojena inicijativa Sanela Kajana, kažnjen i Zrinjski zbog skandiranja navijača
Prije 6 min0
Ekonomija
NASTAVAK KREDITNE LINIJE: Stambeni krediti za mlade i uspješnog poslovanja Union banke d.d. Sarajevo
Prije 20 min0
Vijesti
USTAVNI SUD USVOJIO APELACIJU: Nova pravna pobjeda za Kasindolsku rijeku u Istočnom Sarajevu
Prije 28 min0
Vijesti
OVO JE NJIHOVA PLATFORMA: Ruska propagandna mašinerija u RS-u održala 'edukaciju'
Prije 29 min1
Ekonomija
LOVA DO KROVA: Raste poslovno carstvo Adnana Smailbegovića, broj zaposlenih porastao na...
24. Apr. 20240
Ekonomija
FINANSIJSKA DRAMA MANJEG BH. ENTITETA: Vladi RS fali 500 miliona KM, teško ide prodaja obveznica
25. Apr. 20242
Ekonomija
RADOVI NEĆE BITI PREKIDANI: Euro-Asfaltu 144 miliona KM za nastavak velikog projekta
25. Apr. 20241
Ekonomija
GOTOVO JE: Kompanija ArcelorMittal Zenica danas će trajno obustaviti...
25. Apr. 20241
trenutak ...
Komentari - Ukupno 3
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.