Zavičajni muzej u Visokom u trećoj je fazi istraživanja Čajangrada, novog lokaliteta iz kasnog srednjeg vijeka na području Visokog, koji posljednjih godina u sve većoj mjeri plijeni pažnju stručne i šire javnosti.

Ovo srednjovjekovno naselje, navode stručnjaci, tek treba da osvijetli neka poglavlja u razvoju Visokog i okoline u razdoblju kasnog srednjeg vijeka.

"Čajangrad ima izuzetan arheološki potencijal iako je još u početnim fazama istraživanja. Predstoji još nekoliko godina aktivnog rada i iskopavanja prije nego priča bude zaokružena. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da se radi o izuzetno vrijednom lokalitetu", kazao je Feni kustos Zavičajnog muzeja u Visokom Tarik Silajdžić koji vodi istraživanje Čajangrada.

Prva probna arheološka istraživanja na Čajangradu izvedena su 2016. godine, a ovogodišnja sistematska donijela su nešto novo.

"U okviru dvije nove sonde otkrili smo dva nova bedema, ali i dosta pokretnog arheološkog materijala: keramike, metala, oruđa i oružja što je vrijedan doprinos srednjovjekovnoj zbirci našeg muzeja", rekao je Silajdžić.

Pojašnjava da je Čajangrad bio manje utvrđeno naselje čiji tlocrt pokazuje drugačiju sliku u odnosu na obližnji stari grad Visoki. Ističe da se radi o utvrdi izduženog pravougaonog oblika dužine do 50 metara s jednom branič-kulom kružne osnove postavljenoj na jedinoj prilaznoj strani grada.

Oskudni pisani tragovi govore da je Čajangrad prestao da živi 1463. godine, odnosno dolaskom Osmanlija.

"Na osnovu srednjovjekovne izvorne građe znamo da je Čajangrad spaljen i uništen neposredno prije dolaska Osmanlija 1463. godine i to, iznenađujuće, ne od strane osvajača nego domaćeg stanovništva. O tome govore dva dokumenta trogirskog kneza upućena mletačkom duždu sredinom 1463. godine. Velika količina gareži i pepela otkriveni prilikom istraživanja potvrđuju dešavanja navedena u tim dokumentima. Pronađene su željezne strelice koje potvrđuju vojno prisustvo i djelovanje vojske na lokalitetu, a također je pronađeno i nešto oruđa što govori da je unutar utvrde u određenoj mjeri živjelo i civilno stanovništvo", rekao je Silajdžić.

Muzej je u saradnji s Gradskom upravom i Medresom "Osman ef. Redžović", s kojima i radi istraživanja, počeo s planiranjem narednih faza, ali i izradu planova koji imaju za cilj predstaviti turistički potencijal Čajangrada koji je iz godine u godinu sve veći. Bitan dio ovog procesa čini konzervacija otkrivenih ostataka koja mora da prati arheološke radove ukoliko se namjerava uspješno revitalizirati lokalitet i iskoristiti njegov potencijal u punoj mjeri.

Značaj Čajangrada je naročito veliki ako se posmatra u odnosu na druge lokalitete srednjeg vijeka na području Visokog, prije svega Starog grada Visoki i lokaliteta Mili u Arnautovićima.