Slovenački list Delo objavio je članak o članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku u kojem piše da se BiH nalazi u najtežoj političkoj krizi u posljednjih 26 godina i da je centralna ličnost te krize vođa bosanskih Srba.

U tekstu se navodi da on od početka mandata u Predsjedništvu BiH ne skriva otpor državi koju vodi.

Podsjeća se da je već na početku svog mandata negodovao što mora raditi pod zastavom BiH, te pravio probleme insistiranjem da uz državnu stoji i zastava entiteta RS.

"Neuvjerljivo prikrivanje prividnog pomirenja i tolerancije 62-godišnjeg Dodika ovog je augusta konačno prekinuo sada bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je na kraju svog mandata u skladu s ovlastima donio zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločina", piše Delo.

Ovaj list navodi da je Dodik nakon toga krenuo u akciju povlačenja iz državnih institucija te kroz NSRS pokrenuo vraćanje nadležnosti koje su u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom prebačene u državne institucije u oblastima oporezivanja, pravosuđa i odbrane.

Iz Federacije BiH koja je opredijeljena za jedinstvenu BiH, nastavlja autor teksta, Dodika optužuju da je napravio prve korake ka secesiji Srba i rasparčavanju BiH, čega ne može biti bez oružanog sukoba.

"Dodik i njegovi prijatelji međutim insistiraju da se oni samo brane pred nedemokratski nametnutim zakonom i da se ponašaju u potpunosti u duhu Daytona, a da Srbi sigurno ne žele rat u BiH. Kada je zagovarao secesionizam i najavio osnivanje vlastitih institucija, Dodik je kiptio od samopouzdanja", piše Delo.

Ističe kako je jasno da se nije pretvarao kada se hvalio i da njegove napore podržava zvanična Moskva te da je uz Dodika manje-više vjerno stajao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Delo dalje podsjeća i kako je nedavno predsjednik Hrvatske Zoran Milanović počeo govoriti jezikom koji se ranije pripisivao srpskim ultranacionalistima, relativiziranjem genocida u Srebrenici.

Na ovo je reagirao i premijer Hrvatske Andrej Plenković te mnogi drugi Hrvati, a posebno Bošnjaci.

"Stvari su otišle tako daleko da je Milanović morao otkazati posjetu centralnoj BiH, navodno zbog sigurnosnih prijetnji", piše Delo.

List dalje piše kako je na temi Izbornog zakona na djelu razumijevanje između političkih predstavnika Hrvata i Srba, te da je takva povezanost između političke elite razlog za ozbiljnu zabrinutost u bošnjačkom političkom vrhu.

"Koga zmija ugrize, plaši se uvrnutog užeta", piše Delo i dodaje da "dok su Srbi već napravili prve korake daleko od zajedničkih državnih institucija, političko rukovodstvo Hrvata u BiH nikada nije odustalo od veće autonomije unutar BiH", kao i da Bošnjaci tu želju shvataju kao prijetnju i potpuno rasparčavanje zemlje.

Autor dalje navodi kako Dodikov režim, ne samo da je negirao genocid u Srebrenici i javno branio osuđene srpske ratne zločince, već ih i organizovano slavio.

"Ako se (Inzkov) zakon bude primjenjivao, neki negatori genocida i štovatelji ratnih zločina morat će u zatvor. A Dodik će se tome odupirati do zadnjeg, uprkos svim prijetnjama sankcijama koje pljušte sa svih strana", piše Delo te dodaje: "Analitičari napominju i da Dodikovo ovakvo djelovanje nije samo odbrana nacionalnih, već materijalnih interesa njegove porodice i njegove slobode."

Slovenački list za Dodika kaže kako se nekada strastveni košarkaš pokazao spretnijim i nemilosrdnijim u igri jedan na jedan u dosadašnjim obračunima s političkim protivnicima u BiH.

"Svoje je protivnike nadigrao i na taktičkom nivou, ali se dosad pokazao kao uvjerljiviji strateg, okupivši jaku i predanu ekipu koju, uz Putinov režim, predvode vodeći evropski nacionalisti, populisti i drugi krajnji desničari", navodi autor.

Za Brisel tvrdi kako je nespreman i uvijek samo poluzainteresovan za Balkan, te da djeluje kao visoki centar na Dodikovom terenu, ali da je očajnički nespretan i zaboravio je zavezati pertle prije nego što je izašao na teren.

Dok političke elite zapadnoevropskih zemalja Dodika i njegove kolege upozoravaju da njihova retorika i djelovanje vode BiH u novi rat, Dodik je uspio evropskog komesara za proširenje Olivéra Várhelyja uvjeriti da je za trenutnu političku krizu kriv Inzkov zakon koji kriminalizira poricanje genocida.

Várhelyi je blizak saveznik mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je kao nepokolebljivi pobornik Dodikove politike najavio blokadu mogućih evropskih sankcija Dodiku.

Kao podršku svom prijatelju najavio je 100 miliona eura donacija bosanskim Srbima, a Bošnjake je uznemirio izjavom da će integracija zemlje sa dva miliona muslimana biti veliki izazov za Evropu, piše Delo.

Slovenija u ovoj krizi nije neutralna. Dodik među saveznike ubraja i Janeza Janšu, a slovensku secesiju često spominje kao model za mirnu i legalnu secesiju.

Da se u politici ogorčenosti i savezništva brzo rađa i još brže umire pokazuje i odnos službene Ljubljane prema RS-u. Srbi u BiH koji su proživjeli rat i danas se sjećaju demonizacije kojoj su bili izloženi tokom rata u Sloveniji.

Iako se nikada nisu iselili iz svog sela, oni su tada bili agresori za Sloveniju, a njihovi bošnjački protivnici bili su žrtve.

Bivši "agresori" danas su ideološki saputnici i saveznici političkog čelnika Slovenije, koji ih je prije više od četvrt stoljeća aktivno demonizirao.

"Dodik ima problem sa svojim protivnicima, ali više od toga treba ga brinuti što možda nije imao toliko sreće sa saveznicima kao što je to u početku mislio", zaključuje slovenačko Delo, prenosi Oslobođenje.