U emisiji HTV-a "1 na 1" gostovao je bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić. Govorio je o vanjskoj politici Republike Hrvatske, prijeporima oko BiH, Schengenu, regionalnim odnosima i sadašnjem trenutku i budućnosti EU-a.

"Kao ministar vanjskih poslova imao sam samo jedno načelo: Sakupljao sam što kvalitetnije ljude koji su spremni provoditi državnu politiku, a svatko se morao dokazivati na poslu, u vrlo izazovnim vremenima", rekao je Mate Granić komentirajući činjenicu da je već 20-ak godina na političkoj sceni jedna generacija proizašla iz Ministarstva vanjskih poslova te naglasio ulogu hrvatske diplomatije u postizanju međunarodnog priznanja, zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i ulasku u međunarodne organizacije.

Stanje u Bosni i Hercegovini

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, Granić je rekao kako su "na djelu dvije jednako destruktivne stvari, jedna je separatizam Republike Srpske, a s druge strane pokušaj unitarizacije i stvaranja građanske države što se tiče bošnjačke politike, što je protivno duhu i slovu Daytonskog i Washingtonskog sporazuma".

"O tome kakav će biti koncept Bosne i Hercegovine prvi put smo razgovarali u Washingtonu", prisjetio se te dodao kako je zagovarao, uz čvrstu podršku Krešimira Zubaka, koji je predstavljao Hrvate iz Bosne i Hercegovine da to bude država suverenih konstitutivnih naroda, dok je Haris Silajdžić zagovarao građansku državu.

Uz pomoć SAD-a uspjeli smo postići koncept koji je u Washingtonskom sporazumu i koji je potpuno prenesen bez rasprave u Daytonu, da je Bosna i Hercegovina teritorijalno integrirana država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i drugih, da svi građani BiH imaju jednaka ljudska i građanska prava, to je duh i slovo Daytonsko-pariskog sporazuma koje su podržale sve velike sile i to je nešto, što je nažalost promijenjeno izmjenama koje su donosili visoki predstavnici, tako da je u ovom trenutku hrvatski narod u BiH izgubio neke bitne elemente konstitutivnosti, da su mu Bošnjaci u tri navrata izabrali članove predsjedništva, a to nije dogovoreno u Daytonu, kazao je.

"Visoki predstavnici imaju tzv. bonske ovlasti, vrlo visoke, ali ne da mijenjaju ustav i ne da mijenjaju temelj Daytonsko-pariškog sporazuma i to je sadašnja situacija u BiH", naglasio je Granić.

Za dogovor u BiH važno nastaviti dijalog 

Govoreći o odgovornosti za ovakvu situaciju rekao je:

"Nakon 2000. godine pažnja Sjedinjenih Država na ovaj prostor, posebno BiH, bila je znatno manja, a Europska unija nikada nije imala dovoljno snage da nametne bilo kakvu političku volju niti je imala snage da zaustavi rat u BiH, to je učinio SAD organizacijom Washingtonskih sporazuma, a Hrvatska je bila najsnažniji partner u tom procesu, kasnije naravno i Daytonski sporazum.

Dodatno se dogodilo da je Ruska federacija koja je bila članica kontaktne skupine za vrijeme pregovora u Daytonu, ali i prije toga kada je Richard Holbrooke postao glavni američki pregovarač, igrala izrazito konstruktivnu ulogu u tom procesu. Danas je Ruska federacija snažno prisutna u ovom prostoru, posebno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj gdje ima svoje interese, kaže.

Istaknuo je i pitanje islamskih zemalja te naglasio kako Turska iz vremena predsjednika Süleymana Demirela nije jednaka Turskoj Recepa Tayyipa Erdogana. 

"Predsjednik Demirel imao je izrazito pozitivnu ulogu u zaustavljanju sukoba između Hrvata i Bošnjaka. Molio je predsjednika Tuđmana na sastanku u srpnju 1995, a kasnije i mene da pomognemo Bošnjacima da opstanu kao narod nakon masakra u Srebrenici, najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata u Europi te podsjetio na ulogu Hrvatske u pružanju pomoći."

Za sadašnju situaciju kaže kako je to splet različitih geostrateških interesa.

"Svijet se geostrateški promijenio u posljednjih 30 godina, realnost je da svugdje postoje napetosti, a svi ti geostrateški elementi imaju utjecaja, zato je u ovom trenutku itekako važno potaknuti dijalog i naći rješenja konstitutivnih naroda u BiH, uz pomoć i SAD-a, EU-a, a naravno da će Ruska federacija kroz Republiku Srpsku imati na to utjecaja i da će Turska, odnosno islamske zemlje, imati utjecaj na Bošnjake u traženju bilo kakvog rješenja."

Hrvatski stavovi prema BiH

Komentirao je i nedavni posjet predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini:

"Poruke su bile vrlo jasne: dijalog, prijateljstvo, poštivanje teritorijalnog integriteta, europski put, gospodarska suradnja i pronalaženje rješenja kroz izborni zakon da se očuva konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH. Posebno je na Bošnjacima da razumiju tu poruku koju je uputio premijer", smatra Granić.

Dobrim smatra da su i vjerski poglavari u susretima s predsjednikom Vlade izrazili podršku takvom stavu. Važno je nastaviti dijalog i pronaći rješenje u tom duhu što prije, kazao je. Za sada možemo kazati da ima ohrabrujućih elemenata, ali to ćemo ubrzo vidjeti, kaže.

Govoreći o ulozi Predsjednika Republike Zorana Milanovića u ovoj krizi rekao je kako predsjednik Milanović neosporno podržava konstitutivnost hrvatskog naroda i tu je hrvatska politika jedinstvena.

O tome kako vidi moguća rješenja, odlasku njemačke kancelarke Angele Merkel s političke scene, budućnosti Evropske unije i utjecaju pandemije na procese integracije i dezintegracije pogledajte u videoprilogu!