Predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava Sonja Biserko saopćila je da 9. januar i upriličena proslava 30-godišnjice takozvane nezavisnosti Republike Srpske, i sve ono što se moglo vidjeti i čuti na toj proslavi, govori o tome da je situacija srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika dospjela do tačke kada da se postavlja pitanje šta je sljedeći korak.

Očigledno je, smatra Biserko, da je procjena u Beogradu, Banjoj Luci, a vjerovatno i u Moskvi da je ovo trenutak kada se može ići do kraja sa tom opcijom secesije RS-a od BiH ali, dodaje, to istovremeno nosi u sebi opasnosti od konflikata.

"Svi ti protesti u regionu se dešavaju jer nije bilo reakcije od Evropske unije i Amerike i to je poruka EU prije svega, koja prećutkuje ili ne reaguje adekvatno na to što se dešava u regionu, a prije svega u RS-u. Ne znam da li će ovih dana biti nekakvih reakcija, vjerovatno su svi zauzeti Samitom u Briselu, ali to ih ne amnestira od odgovornosti i reakcije i svega onoga što se dešava u BiH", navela je Biserko za Antenu M.

Da bismo razumjeli situaciju i radikalizaciju u Bosni, kaže ona, treba prije svega imati uvidu taj međunarodni kontekst koji se ovdje procjenjuje kao jedinstvena prilika da se završi proces ujedinjavanja srpskog naroda u regionu i to naravno, kako ističe, ne ide bez podrške Moskve.

"To je nešto što za sada ima odgovor od Amerike, uvođenjem sankcija Dodiku i drugim ljudima, nisu sva imena objelodanjena. Vrlo je važno kako će izgledati sprovedba tih sankcija, ako sve ostane samo na ovom nivou izjava i tome slično, to nažalost neće imati nikakav efekat.

Vrlo je važno da EU ili barem veći broj članica, a neke su to i nagovijestile, takođe uvedu te iste sankcije koje će sigurno imati uticaja ne samo na pojedince o kojima je riječ, nego i na njihove partnere i sve one koji sa njima sarađuju", ocjenjuje Biserko.

Drugi korak je, kako smatra, da se promijeni ustavni poredak BiH, kako bi se obezbijedila funkcionalnost te države.

Dejtonski sporazum, kako je navela, nije u tome uspio, prije svega jer je on bio u funkciji zaustavljanja rata, ali nažalost, kako kaže, nije mu određeno ni vremensko trajanje.

"Od početka je bilo jasno da taj sporazum neće moći funkcionisati jer Srbija nije odustala od tog državnog projekta, koji je posljednjih deset godina ponovo oživio, u smislu da je dobio prostor prije svega jer se Zapad potisnuo, nekako se dezangažovao na Balkanu, a ušli su drugi međunarodni igrači.

Tako da sada imate jednu vrstu nadmetanja između Zapadnog i Istočnog bloka, prije svega Rusije i Kine, i u tom smislu situacija je dodatno komplikovanija i teža za neku vrstu konsolidacije", kaže Biserko.

Ona ističe da ostaje da se vidi kako će teći pregovori u Ženevi između Amerike, NATO-a i Rusije.

"Da li će biti naklonjeni Balkanu, jer unutrašnji potencijal u Srbiji i RS-u za neku vrstu pozitivne promjene ne postoji, suviše je potisnut, u ovom momentu je važno kako će se ponašati spoljni partneri, među njima EU jer do sada nismo imali adekvatnu reakciju", zaključuje Biserko.