"Ova Rezolucija (o genocidu u Srebrenici) usmjerena je protiv srpskog naroda čime se želi etiketirati cijeli narod kao genocidan ", govorili su i govore lideri srpskih političara iz Srbije i manjeg bh. entiteta RS. Ni opozicija ne zaostaje u ovim stavovima vladajućih uz neke izuzetke.

Nakon usvajanja Rezolucije uslijedile su mnogoborojne reakcije. Najviše je pažnje posvećeno tome šta ova Rezolucija donosi u budućnosti te da li će ona biti samo 'mrtvo slovo na papiru'.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, govoreći o Rezoluciji o Srebrenici, kazala je za televiziju Hayat da "Srbija je to ozbiljno shvatila sudeći po njenim reakcijama".

"Važna je za Srbiju jer je to moralna opomena. Ona je suočavanje sa prošlošću gdje se prošlost postavlja na pravu stranu te će biti značajna za unutrašnji dijalog. Važna je i zbog tog obrazovnog aspekta kao i zbog revizionističke politike ne samo u Beogradu. Promovišu se fašističke vrijednosti kroz medije, kulturu i obrazovanje. Ove promjene se očituju od 2013. dolaskom SNS gdje se Rusija sve više uključuje u region i gdje se promoviše 'srpski svet'", govori Biserko.

"Srbija je u međunarodnoj zajednici smatrana najvažnijim partnerom u regionu. Njemačka je u tom smislu podržavala Srbiju a sada je Srbija vodila kampanju protiv Njemačke", ističe Biserko.

"Mislim da je ukrajinski rat i Banjska bio svojevrsan make-up za međuanrodnu zajednicu da se mogu dići tenzije što je cilj Rusije. Pristupile su Balkanu iz bezbjednosnog aspekta ali i finansijskim sredstvima. EU se prestrojava i zbog ukrajinskog rata te je za očekivati promejene i unutar EU. To su sve signali da EU ubrzava svoje aktivnosti prema Balkanu. Mislim da će Srbija biti pod pritiskom da promijeni diskurs jer je Srbija vodila kampanju protiv Njmeačke. A Njemačka je tretirala Srbiju kao najvažnijeg partnera u regionu. Očekujem novi prisutp u suočavanju sa prošlošću – navodi Biserko.

Vučić je imao svojevrsan nastup u UN ogrnuvši se zastavoom Srbije. Želio je pokazati kako je on posvećen interesima svoje države te se borio, kako i on sma kaže, samo za svoj narod i državu.

"To je ličilo na cirkus u UN. To je bio moralni kolaps. Došlo se do zaključka da je više zemalja na strani Srbije. Sve je to kratkog daha što će se stišati nakon predstojećih izbora. Ova kampanja na neki način je podigla nivo frustracija i tenzija što ne znam kako će se sve to u Srbiji završiti. Može se to prenijeti na neki nasilniji način kao što je bilo ubistvo u školi Ribnik. To može biti veći problem jer se više stvari stavlja pod tepih. Međunarodna zajednica je dozvolila ulazak autoritativnih država koje podržavaju ovu Srbiju. Mislim da neće doći do nekih novih, savjesnijih lidera u Srbiji", ističe Biserko.

Iako nije bila kosponzor Rezolucije, Crna Gora je predložila dva amandmana na Rezoluciju koji su prihvaćeni. Zbog toga su prosrpske stranke u Crnoj Gori najavile da će preispitati podršku sadašnjoj Vladi.

"Crna Gora je skoro 4 godine pod okupacijom Beograda. Stranke pokušavaju da ponište identitet Crnogoraca i ideju o samostalnosti te države. Želi se druga srpska zemlja pod okriljem Srbije. Sretna je okolnost što je Crna Gora članica NATO-a – Rekla je Biserko.