Nakon snažnog oporavka u 2021. globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama COVID-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi najnoviji izvještaj Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi.

Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021, na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023, kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta.

U Evropi i centralnoj Aziji predviđa se da će se rast usporiti na tri posto 2022. i 2,9 posto u 2023, s tim da će rast u istočnoj Evropi biti posebno slab, prepolovivši se s 3,1 posto u 2021. na 1,4 posto u 2022, prije nego što se popne na 3,2 posto u 2023, pod pretpostavkom da geopolitičke napetosti ne eskaliraju dalje.

Svjetska banka procjenjuje da će ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2022. godini iznositi 3 posto,a a da će u 2023. godini blago ubrzati na 3,2 posto. Banka je inače, procijenila da je rast u 2021. godini iznosio 4,0 posto.

Prognozirani je rast znatno manji od procjene Centralne banke BiH koja je u posljednjim prognozama koje datiraju iz novembra prošle godine predvidjela rast od 3,9 posto u ovoj godini, nakon 5,8 posto u 2021. godini.

Nešto bolju prognozu nego Bosni i Hercegovini Svjetska banka je dala za Sjevernu Makedoniju kojoj prognozira rast od 3,7 posto u 2022. i 3,4 posto u 2023. godini, dok je prošlogodišnji rast, kao i u BiH, procijenjen na 4,0 posto.

Za Hrvatsku se procjenjuje ekonomski rast 5,4 posto u 2022. i 4,4 posto u 2023. godini, nakon procijenjenog rasta od 9,4 posto u 2021.

Ekonomski rast Srbije procjenjuje se na 4,5 posto u 2022. godini i 4,0 posto u 2023., dok je rast u 2021. prognoziran na 6,0 posto. Kosovu je rast u 2021. procijenjen na 7,1 posto, u ovoj godini se prognozira na 4,1 posto a u narednoj 4,4 posto.

Najveći rast od zemalja regije Svjetska banka predviđa za Crnu Goru kojoj daje 10,8 posto u 2021. godini, 5,6 posto u 2022. i 4,8 posto u 2023. godini.

Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama, uključujući Sjedinjene Države i Kinu, će utjecati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju. U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi COVID-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

"Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s COVID-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju", rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama, prenosi Oslobođenje.

Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023. Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje, dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod predpandemijskog obima.

Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog pretpandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod, navodi se u izvještaju.