Nemalu konsternaciju izazvala je danas informacija da je Vlada Republike Hrvatske dobila “odbijenicu” Evropske komisije na zahtjev da joj se produži rok za povlačenje novca iz Fonda solidarnosti namijenjenog obnovi potresom načetih zgrada javne nabavke.

Riječ je o 5,1 milijardi kuna (678 miliona eura) koje Hrvatska mora potrošiti do juna ove godine, piše Večernji list.

Da je rok od 18 mjeseci za Hrvatsku prekratak pokazuje podatak da je krajnjim korisnicima do sada isplaćeno manje od 120 miliona kuna, ispod tri posto odobrenog novca.

Sklopljeno je, doduše, 316 ugovora ukupne vrijednosti 8,4 milijarde kuna, međutim u konačnu računicu ući će samo ono što se uspije naplatiti na temelju obavljenog posla pa je po dosadašnjoj dinamici jasno da će Hrvatska bez produženja roka ostati bez velikog dijela novca.

Da će se tražiti pomicanje tog roka najavljivao je i premijer Plenković, a kao argument je naveo činjenicu da je Hrvatska jedina korisnica Fonda solidarnosti koju su u kratkom roku pogodila dva katastrofalna potresa, koje je pratio i niz afteršokova koji su prouzročili dodatnu štetu i zastoje.

Dio medija je, međutim, danas objavio dijelove pisma koje je Vladi poslala Evropska komisija, a u kojem stoji kako pravilia Fonda solidarnosti ne predviđaju produženje roka te kako Hrvatska uplaćeni novac mora potrošiti do 17. juna.

Pred medije je hitno istupila ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek i demantirala da se radi o odbijenici.

"Radi se o netačnim navodima. Meritum pisma bio je potvrditi ono o čemu se razgovaralo na sastanku, a razgovaralo se o provedbi projekata koji se finansiraju iz Fonda, kao i o načinu izvještavanja. U pismu je follow up našeg tehničkog sastanka koji smo održali sa službama EK tokom decembra i na kojem smo se dogovorili o dinamici daljnjeg rada", kazala je Obuljen Koržinek.

Zanimljivo, ministrica tvrdi i kako Hrvatska nije tražila produženje roka “niti se o tome u ovom trenutku razmišlja”.

Budući da je premijer najavljivao da će se tražiti produženje roka, ovo može značiti samo da je u međuvremenu zaključeno da su šanse za produženje slabije nego što smo se nadali, a to znači da pismo koje se sada želi prikazati kao zapisnik sa sastanka s eurobirokratima ima veći značaj.

Da će Hrvatska teško uspjeti potrošiti dodijeljeni joj novac jasno je već neko vrijeme.

Novac koji je uspjela isplatiti krajnjim korisnicima odnosi se na projektiranje, i to tek manji dio onoga što su stvarne potrebe.

Novi ugovori tek će trebati projektiranje, koje teško da može trajati manje od tri mjeseca, a tek iza toga slijedi javna nabavka za radove, koja i bez mogućih žalbi teško da može trajati kraće.

Kada se doda manjak građevinske operative, jasno je da je značajnije korištenje novca iz Fonda solidarnosti za Hrvatsku naučna fantastika i da će se Hrvatska morati orijentirati na druge izvore.