Povodom debate o tzv. "hrvatskom pitanju" koje je na nedavnom sastanku sa šefom hrvatske diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom otvorila, prije svega, zvanična Moskva izlazeći sa stavom o "diskriminaciji Hrvata", neka od ključnih pitanja ovih odnosa svojom objavama na društvenim mrežama postavila je Vesna Rajnović, profesorica filozofije i etike i saradnica više medija.

"Kako bh. Hrvatu (Bosancu/Hercegovcu hrvatskog porijekla) može biti bliži Hrvat iz Zagreba, Rijeke ili Splita koji za njega ne zna ni da postoji, niti ga je briga, od susjeda Bošnjaka i Srbina s kojima živi i dijeli egzistencijalne brige i probleme?", upitala je profesorica Rajnović.

Dodala je da je vrijeme da neko otvoreno kaže:

"Kako velika većina hrvatskih građana uopće nije zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu, ne prate što se događa i o cijeloj situaciji ne znaju gotovo ništa, zaokupljeni su svojim problemima i okrenuti prema zapadu. HDZ-ova priča o ugroženosti je huškanje i lažnjak, pogodovanje "srpskom svetu"", upozorila je Rajnović, prenosi Radiosarajevo.ba.

Podsjetimo, Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina objavilo da su uvelike u toku pripreme za posjetu pregovarača Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst naredne sedmice.

Dopisnik Al Jazeere Balkans iz Washingtona Ivica Puljić izvijestio je ove sedmice o mogućim promjenama stavovima američke administracije u pogledu ovog pitanja.

"Amerikanci su spremni na jedno privremeno rješenje, odnosno da izađu u susret HDZ-u kada je u pitanju izborni zakon, da bi se pokrenulo sve s mrtve točke, zatim bi se potražilo trajno rješenje nakon izbora u ovoj godini", tvrdi Ivica Puljić.