Sjećate li se onih napušenih tipova koji provode dane u sobi ili vozilu obavijenom dimom marihuane, sposobnih tek za traženje novog džointa? Nije čudno ako se ne sjećate. Kako sve više i više država ide putem legalizacije marihuane, stereotipni efekti otupljenog uma postali su prošlost i često su zamijenjeni prihvaćanjem droge kao prihvatljivog načina za druženje, opuštanje i bolji san.

No iako je društvo možda zaboravilo utjecaj koji trava može imati na mozak, nauka nije, piše CNN. Istraživanja su odavno pokazala da napušenost može naštetiti kognitivnim funkcijama. Novo istraživanje, objavljeno u četvrtak u časopisu Addiction, otkriva da posljedice mogu biti i trajnije od inicijalne omamljenosti, posebno kod adolescenata.

"Naša studija omogućila je da istaknemo nekoliko kognitivnih područja narušenih upotrebom kanabisa, uključujući probleme s koncentracijom i poteškoće pri pamćenju i učenju, što može imati značajan utjecaj na svakodnevni život korisnika", rekao je koautor dr. Alexandre Dumais, izvanredni klinički profesor psihijatrije na Univerzitetu u Montrealu.

"Korištenje kanabisa u mladosti može posljedično dovesti do smanjenog obrazovnog postignuća, a kod odraslih do lošeg radnog učinka i opasne vožnje. Te posljedice mogu biti gore kod redovnih i teških korisnika", rekao je Dumais.

Utjecaj marihuane na mozak može biti posebno štetan za kognitivni razvoj mladih, čiji se mozak još uvijek razvija, smatra dr. Megan Moreno, profesorica pedijatrije na Fakultetu medicine i javnog zdravstva Univerziteta Wisconsin, koja nije bila uključena u studiju.

"Ova studija pruža snažne dokaze o negativnim kognitivnim učincima konzumacije kanabisa i treba je uzeti kao ključni dokaz za prevenciju korištenja kanabisa u mladosti. Osim toga, sada znamo da se mozak nastavlja razvijati do 25. godine. Roditelji bi trebali biti svjesni da su adolescenti koji koriste kanabis u opasnosti od oštećenja njihovog najvažnijeg organa, mozga", rekla je Moreno za CNN.

Nedavno objavljena analiza proučavala je studije na više od 43.000 ljudi i otkrila negativan utjecaj tetrahidrokanabinola ili THC-a, glavne psihoaktivne komponente u kanabisu, na višu razinu razmišljanja u mozgu. Te izvršne funkcije uključuju sposobnost donošenja odluka, pamćenja važnih podataka, planiranja, organiziranja i rješavanja problema, kao i kontrole emocija i ponašanja.

Postoji li mogućnost oporavka od ovih nedostataka? Naučnici nisu sigurni. "Istraživanje je otkrilo da je THC spoj topljiv u mastima i može se pohraniti u tjelesnu masnoću i tako se postupno mjesecima ispuštati u krvotok", rekao je Dumais, dodajući da je potrebno visokokvalitetno istraživanje kako bi se utvrdio dugoročni učinak te izloženosti.

Neke studije ukazuju da bi se negativni učinci na mozak mogli ublažiti nakon prestanka korištenja trave, ali to također može ovisiti o količini, učestalosti i godinama korištenja marihuane. Dob u kojem je počela upotreba marihuane također može igrati ulogu, ako spada u ključno razvojno razdoblje mladenačkog mozga.

"Dosad su u prefrontalnom korteksu opažene najdosljednije promjene uzrokovane upotrebom kanabisa, uglavnom njegovom hroničnom upotrebom tokom mladosti. Takve promjene potencijalno mogu dovesti do dugotrajnog poremećaja kognitivnih i izvršnih funkcija", rekao je Dumais.

Osim toga, neke studije su pokazale da rana i česta upotreba kanabisa u adolescenciji dovodi do lošijih kognitivnih sposobnosti u odrasloj dobi. "Dok nauka to rješava, trebalo bi razmotriti preventivne i interventne mjere za edukaciju mladih o korištenju kanabisa i obeshrabrivanje od hronične upotrebe te tvari. Mladi su i dalje posebno osjetljivi na učinke kanabisa", zaključio je Dumais.

(Index.hr.)