Zapadne države optužuju Rusiju da planira novi napad na Ukrajinu nakon što je zauzela i anektirala Krim 2014. Moskva poriče takve planove, ali kaže da bi mogla poduzeti neodređenu vojnu akciju ako se ne ispune njezini zahtjevi, uključujući obećanje NATO-a da Ukrajina nikada neće ući u taj savez.

NATO je u ponedjeljak saopćio da stavlja snage u pripravnost i pojačava one u istočnoj Europi s više brodova i borbenih aviona. Rusija je te poteze osudila kao zapadnjačku 'histeriju'.

Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović vjeruje da rata ipak ne bi trebalo biti jer to nije logika kojom se rukovodi Rusija. Cijela priča oko krize na istočnim ukrajinskim granicama ima krajnji cilj - taj da se između sila razgraniče zone utjecaja i povuku crvene linije.

Situacija će se, ističe Vidmarović, razvijati u smjeru daljnje eskalacije, naoružavanja i mogućeg prebacivanja konflikata u druge geografske zone.

Istodobno, diplomacija radi i već će se u srijedu održati sastanak Normandijske četvorke (Njemačka, Francuska, Ukrajina i Rusija) vezan uz Donbas i sporazum iz Minska. "Tako da je moguće da u sjeni eskalacije dođe do minimalnih diplomatskih proboja, minimalnih rezultata i načelnih sporazuma, odnosno razumijevanja pozicije strana", smatra Vidmarović.

Šire gledano, ocjenjuje da se trenutne napetosti u Ukrajini ne bi trebale pretvoriti u nešto veće jer SAD-u trenutno nije u fokusu Europa, odnosno Rusija, nego Kina.

"Tako da sve u svemu velikog rata ne bi trebalo biti. Moguće je da će biti provokacija. Manji okršaj kratkog intenziteta ako nekome popuste živci. Nikome nije u interesu da situacija eskalira, ponajprije Europi, a ni Rusiji, ističe sagovornik T-portala.hr.

Ali od rata se strahuje.

"Ukrajinci dobivaju američke izvještaje da će Rusija napasti - to traje već duže vrijeme i sumnjam u istinitost tih izvještaja - a ruski obavještajni podaci pokazuju da se Ukrajina sprema za napad, Blitzkrieg, odnosno Oluju, za oslobođenje okupiranih teritorija na području Donjecka i Luganska, koje pod svojom kontrolom drže proruski pobunjenici', objašnjava Vidmarović, dodajući da je prema ruskoj poziciji to zasad igra straha, a perspektiva rata koristi im za ostvarenje diplomatskih ciljeva. Rusi otvoreno poručuju da ne žele NATO u Ukrajini i blizu svojih granica, shvaćajući to širenje kao direktnu prijetnju i ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Moskva traži pisano obećanje ili garanciju da se širenje NATO-a do ruskih granica neće dogoditi. Iluzorno je očekivati da bi Amerikanci mogli pristati na takav zahtjev. Širenje NATO-a na Ukrajinu trenutno uopće nije realna opcija, ni blizu. 

Rusi ofanzivni. Do kad?

"Govori se o nekakvom futuresu, dakle trguje se nečim što još nije izgledno", navodi Vidmarović.

Međutim upozorava da je ruska pozicija sada ofanzivna.

"Pitanje je hoće li se Rusi složiti s nekim drugim opcijama vezanim uz status Ukrajine. Može li se razmotriti opcija neutralnosti Ukrajine bez spominjanja NATO-a, to je sada pitanje političke trgovine i diplomacije - što Rusima odgovara?"

Vidmarović objašnjava da su Rusi zauzeli dosta rigidan i čvrst stav po tom pitanju. Glavni cilj im je prisiliti Amerikance da sjednu za pregovarački stol i da počne klasična diplomacija.

Ostatak teksta čitajte ovdje.