Labavija migraciona politika u Evropskoj uniji znatno je olakšala useljavanje ljudi sa prostora Balkana i dovela do toga da je domaćim poslodavcima sve teže zadržati radnike, pa čak i u onim sektorima u kojima su solidne plate

Kako se sve masovniji odlazak radne snage u EU održava na nas najbolje znaju svi oni koji su u zadnje vrijeme pokušavali angažovati molera, keramičara, električara ili vodoinstalatera…

Hroničan nedostatak radne snage koji muči razvijene evropske države, ali i nama susjednu i blisku Hrvatsku i Sloveniju postaje sve veći problem i za nas zbog odliva domaće kvalifikovane radne snage u te zemlje koji poprima zabrinjavajuće razmjere.

Njemačka je objavila da joj na godišnjem nivou nedostaje 400 hiljada radnika, a otvaranje granica za radnike iz inostranstva najavila je i Švajcarska što će sasvim sigurno pokrenuti novi talas odlaska radne snage iz ionako već prilično opustošene Bosne i Hercegovine.

“Nekako ustaljeno je mišljenje da su to medicinari, da su to neka deficitarna zanimanja. Tu nema pravila zaista. Dakle sva moguća zanimanja su zastupljena i nema neko jedno da se ističe. Možda je to nekad bio trend. Prije možda pet ili šest godina. Više nije tako”, kaže za BHRT Aljoša Preradović iz Centra za njemački jezik “Glossa” Banja Luka.

Labavija migraciona politika u Evropskoj uniji znatno je olakšala useljavanje ljudi sa prostora Balkana i dovela do toga da je domaćim poslodavcima sve teže zadržati radnike, pa čak i u onim sektorima u kojima su solidne plate. Sve više se okreću uvozu radne snage.

“Da bi naši poslodavci uopšte mogli da nastave sa daljom aktivnošću da ne kažemo da i proširujemo svoju djelatnost sigurno je da jedna od alternativa jeste uvoz radne snage iz zemalja koje imaju slabiji životni standard nego naš”, kaže Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS kaže da smo mi već u situaciji da moramo značajnije uvoziti radnu snagu.

“Zato što već duži niz godina naša radna snaga, radni potencijal, odlazi u zemlje okruženja, Hrvatsku i Sloveniju, a već od ranije u Austriju i Njemačku tako da u tom segmentu jasno je da ćemo mi u narednim godinama imati značajniji uvoz radne snage iz zemalja kao što su Indija, Turska, Pakistan i druge zemlje”, kazao je.

A dok se naši poslodavci za radnike snalaze kako znaju i umiju i ako je ikako moguće da pri tom ne povećavaju plate i odreknu se svoje zarade, iseljavanje se nastavlja. U zadnjih deset godina Bosnu i Hercegovinu je napustilo pola miliona ljudi, a egzodus tek slijedi.

“Procjene poslodavaca su da će Bosna i Hercegovina u naredne tri godine uvesti čak 60 hiljada radnika. A u godinama i decenijama koje slijede daleko više. Nastavi li se sadašnji trend iseljavanja postavlja se pitanje ko će na ovim prostorima živjeti za stotinjak godina. Možda će i tada vladati nacionalne stranke, ali ne bošnjačke, srpske ili hrvatske već nekih drugih naroda”, kaže Dženan Mašetić, iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH.