"Rusija je sigurna da normalizacija situacije u BiH treba biti u okviru unutrašnjeg dijaloga, strogo na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i da treba zatvoriti protektorat - Kancelariju visokog predstavnika (OHR)", rekao je ruski ambasador u Srbiji i bivši ambasador u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko.

“Treba da se zatvori, neumjesno u sadašnjim uslovima, protektoratno prisustvo, Kancelarija visokog predstavnika u BiH. Taj pristup, prema našem mišljenju, potpuno odgovara interesima naših zemalja, kao i zadacima jačanja sigurnosti i stabilnosti na Balkanu i u cijeloj Evropi”, istakao je Bocan-Harčenko.

U autorskom tekstu za beogradsku “Politiku”, povodom 220 godina ruske diplomatije, Bocan-Harčenko je istakao da će Rusija nastaviti tijesnu saradnju sa Srbijom u vezi sa Kosovom i Metohijom radi obezbjeđenja zakonitih interesa Beograda, garantovanih u Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

“Na tom temelju, bez povlađivanja kosovskim Albancima, treba da se grade, uz posredovanje EU, pregovori između Beograda i Prištine” naglasio je Bocan-Harčenko.

On je istakao da Priština treba da realizuje sve prethodne dogovore, prije svega o formiranju zajednice srpskih općina, i da prestane sa pokušajima da se taj model, koji obezbjeđuje prava Srba, liši sadržaja.

Bocan-Harčenko je rekao da Moskva visoko cijeni da u Beogradu dijele njenu viziju ključnih međunarodnih tema, kao i da će i dalje njegovati prijateljstvo i povjerenje Rusije i Srbije, usavršavati strateško partnerstvo, uz dijalog na najvišem nivou.

Kada je riječ o ostalim temama, on je naveo da je strateški prioritet Rusije stvaranje “velikog euroazijskog partnerstva” od Lisabona do Vladivostoka, kao i da se Moskva zalaže za političko rješavanje sukoba, te poštovanje svih povelja UN-a, međunarodnog prava i centralnu ulogu UN-a.

Bocan-Harčenko je naveo da se Rusija sa istomišljenicima čvrsto zalaže za ozdravljenje međunarodne situacije i da se odlučno suprotstavlja pokušajima Zapada da zamijeni međunarodno pravo nekim “poretkom zasnovanim na pravilima”, a UN “klubovima za izabrane”, čije je djelovanje usredsređeno na ultraliberalnu agendu.

On je dodao da Rusija podržava političko rješavanje sukoba, uključujući i unutarukrajinsku krizu, kao i ujedinjenje međunarodnih napora u sprečavanju prekograničnih izazova i prijetnji, te istakao potrebu za formiranjem nove “bezbjednosne jednačine”, koja bi uzimala u obzir sve međusobno povezane faktore strateške stabilnosti.

Rusija, napomenuo je on, insistira na obezbjeđenju preciznih, sigurnih, pravno obavezujućih garancija sigurnosti na evropskom kontinentu, na osnovu principa “nedjeljivosti sigurnosti”, utvrđenog u Povelji za evropsku sigurnost iz Istanbula 1999. godine.

Bocan-Harčenko je naveo da je riječ o o tri zahtjeva – neširenju NATO-a na istok, nerazmještanju udarnih naoružanja pored ruske zapadne granice i povratku konfiguracije snaga i infrastrukture NATO-a na položaj iz 1997. godine.