Ploča na veličanstvenoj staroj sarajevskoj gradskoj vijećnici, sagrađenoj tokom Austro-Ugarske Monarhije, komemorira njenu destrukciju od "srpskih zločinaca" tokom 1992. godine. Vijećnica je obnovljena, ali Bosna i Hercegovina se raspada. Zemlja se suočava sa najgorom krizom od završetka rata 1995. godine.

Daytonski mirovni sporazum koji je okončao borbe u Bosni stvorio je državu sa dva eniteta, Republikom Srpskom u kojoj dominiraju Srbi i takozvanom Federacijom BiH gdje Bošnjaci dijele moć sa Hrvatima. Iznad entiteta je uglavnom "krezuba" državna vlada, koja je postupno stekla još nekoliko ovlasti i malu vojsku. Imenovan je i strani "visoki predstavnik" da nadgleda dogovor. Sistem pomaže u održavanju mira između ranije zaraćenih etničkih grupa, ali također pruža mogućnosti i za korupciju.

Sada je ova struktura pod prijetnjom. Milorad Dodik, srpski član tročlanog državnog predsjedništva, želi ukinuti ovlasti koje su entiteti prenijeli na državu. To je secesija po svemu, osim po imenu. Najeskplozivniji prijedlog je ponovno stvaranje vojske RS-a koja je ubila osam hiljada Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine. Dodikova igra moći počela je u julu, nakon što je visoki predstavnik nametnuo zakon kojim se kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici. Poslanik Damir Arnaut kaže da je pravi Dodikov cilj da "preusmjeri debatu o korupciji".

U međuvremenu, HDZ, glavna stranka bosanskih Hrvata, prijeti poništavanjem ovogodišnjih planiranih izbora. Godinama se ova stranka protivi činjenici da Bošnjaci i Hrvati zajedno glasaju za predstavnike Federacije BiH u državnom predsjedništvu. Tako je Željko Komšić, hrvatski predstavnik, izabran uglavnom glasovima Bošnjaka. Komšić se protivi izmjeni izbornih pravila kako bi se glasači podijelili po etnicitetu i kaže da HDZ i Dodik pokušavaju postići ono što separatističke vođe nisu uspjele tokom rata. Oni koji prijete Ustavu BiH trebaju biti uhapšeni, insistira Komšić, sjedeći ispod portreta maršala Tita, bivšeg lidera ujedinjene Jugoslavije.

Rasprave oko etničkih podjela ostavljaju bh. političare u nemogućnosti da upravljaju. Država ima drugi najveći broj umrlih od koronavirusa u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Premijeru Federacije BiH sudi se za korupciju povezanu sa nabavkom nestandardnih respriratora. U RS-u je korišten jeftini industrijski kisik za Covid-pacijente umjesto medicinskog.

Na 9. januar militarizirana policija RS-a marširala je u paradi za 30 godišnjicu entiteta, iako je Ustavni sud taj praznik proglasio nezakonitim. Uz Dodika bio je i ambasador Rusije. Ranije, 5. januara, Sjedinjene Države uvele su sankcije Dodiku zbog "pokušaja demontaže" Daytonskog sporazuma i zbog korupcije. Pojedine evropske države će slijediti taj primjer, ali ne i Evropska unija u cjelini, jer to neće dozvoliti Mađarska koja podržava Dodika.

Atmosfera je grozničava. Neki opet pričaju o ratu, iako Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva u RS-u, kaže da za to "nema šanse". Granica, kaže on, dijeli kvartove i svaki dan ljudi iz RS-a idu na posao u Sarajevo dok ljudi iz glavnog grada dolaze na skijanje u manji bh. entitet. Dogovori se mogu postići kako bi se zaustavilo povlačenje RS-a iz državnih institucija, kaže on.

Zlatko Miletić, sadašnji poslanik i bivši šef policije, kaže da broj ljudi pod oružjem je mali i da bi se "pravi rat" mogao dogoditi samo ako se Srbija i Hrvatska umiješaju. Diplomate sada promatraju Ukrajinu. Ako tamo izbije rat, gospodin Dodik, ohrabren od Moskve, mogao bi intenzivirati svoj separatistički pogon. Bosna je više puta preživjela krize od 1995. godine i vjerovatno će preživjeti i ovu. Ali stanovništvo se smanjilo sa 4 miliona u 1991. godini na oko 3 miliona danas. Bosanci glasaju svojim stopalima.

(Priredio: S. BEGOVIĆ)