CNN je objavio zanimljivu analizu najnovijih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina vezanih uz sve veće tenzije oko Ukrajine. Putin je, navodi se u analizi, čovjek koji želi imati sve opcije na stolu, a Ukrajina tu nije iznimka - baš naprotiv. Zbog toga prvi čovjek Rusije šalje signale da je spreman angažirati se na diplomatskom rješenju krize, a u isto vrijeme priprema argumente za rat.

U analizi se kao primjer takvog postupanja navodi situacija u Donbasu, teritoriju istočne Ukrajine koji kontroliraju proruski separatisti. Na zajedničkoj press-konferenciji s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom održanoj u utorak, Putin je za opisivanje situacije u Donbasu iskoristio ni manje ni više nego riječ "genocid".

Putin tvrdi da se u Donbasu odvija genocid. To je važno

"Prema našim procjenama, ono što se sad događa u Donbasu je genocid", rekao je Putin. Scholz se s takvom ocjenom nije složio te je kasnije novinarima rekao da je Putin pogriješio kad je izrekao tu riječ. No to nije ništa riješilo - komentar o genocidu izašao je u javnost, čime je Putin zaoštrio retoriku.

Putinove teške riječi o Donbasu nisu novost. I ranije je u više navrata govorio o, kako je tvrdio, "kršenju prava etničkih Rusa i govornika ruskog jezika u Ukrajini" te je tvrdio da Rusija ima pravo na vojnu intervenciju kako bi ih zaštitila. 

No ono što sada, po svemu sudeći, Putin čini je smišljanje argumenata za vlastitu verziju "odgovornosti za zaštitu" populacije ugrožene genocidom, koliko god da situacija u Donbasu bila različita od Ruande, u kojoj je 1994. ubijeno više od 800.000 ljudi, ili Srebrenice, u kojoj je 1995. pobijeno više od 7.000 Bošnjaka. Ruanda i Srebrenica smatraju se klasičnim primjerima genocida, o čemu govore i odgovarajuće sudske presude.

Spominjanje genocida podsjeća na lažne tvrdnje Rusije prema kojima je Gruzija počinila genocid protiv civila u Južnoj Osetiji u augustu 2008. godine. Tokom tog sukoba Rusija je pokrenula veliku vojnu akciju prilikom koje je ruska vojska ušla duboko u teritorij Gruzije. Upravo to je scenarij kojeg se zapadni političari pribojavaju u slučaju Ukrajine.

Rusija nakon Putinovih riječi pokrenula istragu o "istrebljenju stanovnika Donbasa"

Odbor za istrage, glavni državni organ progona u Rusiji, Putinove je komentare shvatio ozbiljno te je tako jučer objavio da je otvorio istragu o tvrdnjama da su ukrajinske snage od 2014. godine uključene u granatiranje civila u Donbasu.

Prema saopćenju za medije, u kojem dominira politički nabijen izričaj, Odbor za istrage objavio je da je otvorio istragu u skladu sa stavkom 1 članka 365 ruskog Kaznenog zakona, koji se bavi maltretiranjem civilne populacije i korištenjem sredstava i metoda koji su u oružanim sukobima zabranjeni međunarodnim ugovorima.

Saopćenje Odbora za istrage reflektira Putinove izjave o genocidu, pa se tako u njemu navodi: "Namjera istrebljenja stanovnika Donbasa je očita. Ruska istraga zabilježila je stotine činjenica koje mogu poslužiti kao dokazi o korištenju zabranjenih metoda i sredstava ratovanja."

Jasno je zašto Kremlj želi skrenuti fokus. Dovoljno je, primjera radi, sjetiti se granatiranja jugoistočnog ukrajinskog grada Mariupolja u kojem je poginulo najmanje 30 ljudi, koje se pripisuje upravo proruskim separatistima u Donbasu.

Priznanje odmetnutih regija moglo bi biti značajno

Otkad su sukobi u Donbasu počeli 2014. godine, prema procjenama UN-a ubijeno je i ranjeno na hiljade civila. No najava istrage koju provodi tijelo koje je sve samo ne nezavisno, i to na vrhuncu tenzija s Ukrajinom, ostavlja dojam politički motiviranog poteza, nezavisno o tome koliko je istine u tim optužbama, navodi CNN.

Tu je i teško pitanje pravnog statusa odmetnutih regija u Donbasu. Rusija nije nikad kao suverene i nezavisne države priznala samoproglašenu Narodnu republiku Donbas (DNR), baš kao ni Narodnu republiku Luhansk (LNR), koje se obje nalaze u Donbasu. I to unatoč činjenici da dijeli ruske pasoše stanovnicima tih regija.

Ruski zakonodavci su ranije ove sedmice poslali Putinu zahtjev da prizna odmetnute "republike" kao nezavisne. I to otvara mogućnost u kojoj bi Rusija mogla tvrditi da mora reagirati protiv ukrajinske "agresije" protiv tih "država".

Putinu bi se moglo otvoriti još više opcija

Bi li se to zaista dogodilo? Priznanje DNR-a i LNR-a bi u praksi značilo kraj sporazuma iz Minska, odnosno paketa mjera za koji, za sada, Kremlj tvrdi da je jedini način mirnog rješenja krize u Ukrajini.

Stvaranje dodatnih problema moglo bi dodatno pogodovati Kremlju. Time se Putinu otvara sve više opcija, zaključuje se u analizi, prenosi Index.