Odgoda izbora kao opcija rješenja ustavno-pravne i političke krize, objašnjava Kožul, počela je od bošnjačkih pregovarača i to još tokom neumskih pregovora. 

“Znakovito je da sada to više ne spominju. Za odgodu je potrebno osigurati proceduralni okvir, što nije nemoguće u slučaju pozitivnih pomaka u političkim razgovorima“, dodao je Kožul. 

Izbori se po trenutnom Izbornom zakonu BiH ne mogu održati, tvrdi Kožul, i dodaje, da bi toga trebali biti svjesni svi akteri ovih procesa. 

“Izraze bojkot, blokada, neizlazak na izbore, svjesno smo izbjegavali. Mnogo je puta izričito i jasno rečeno, pa tako i u Zaključcima HNS-a BiH da se izbori po ovom Zakonu ne mogu održati. Ako, usprkos svim argumentima, stvari krenuti u drugom smjeru, tada je nužna dodatna mobilizacija HNS-a i operacionalizacija i konkretiziranje zadnjih zaključaka. Te mjere će morati biti kombinacija različitih spominjanih koraka i poteza i vrlo precizno razrađene“, istaknuo je Kožul. 

Zaključci Hrvatskog narodnog sabora BiH, nastavlja, upućeni su, u prvom redu, bh. Hrvatima koji, od te institucije, dodaje, očekuju jasne i konkretne poruke o budućem djelovanju. 

“Upućeni su i našim političkim partnerima u BiH iz oba naroda, te relevantnim predstavnicima međunarodne zajednice. Zato su odmjereni i otvoreni za svaku vrstu produktivnih i ‘dobro vjeri’. razgovora. Bez obzira na sve do sada viđeno i poznato, a i trenutnu političku situaciju u zemlji (pa i šire) držimo da je moguće naći dovoljno zajedničke (međunarodne i domaće) energije, dobre volje i zdravog razuma za postizanje nužnog dogovora oko Izbornog zakona“, dodaje. 

Kožul, također, napominje i da su udari na nadležnosti federalnog Doma naroda jednostavniji put prema stvaranju građanske države. 

“Ako umanjite i obesmislite ulogu i postojanje Doma naroda napravili ste građansku državu. Priča o funkcionalnosti je alibi priča za ovu providnu namjeru. Spremno smo razgovarali o funkcionalnosti države i entiteta, tu se otvara niz mogućnosti. No, rudnici uglja, Željeznice FBiH, Gras, razne Krivaje, najveći su udar na funkcionalnost Federacije BiH. Ne može se biti funkcionalan ako se iznova iz poreznih prihoda plaćaju porezni dugovi“, objašnjava Kožul. 

"Od Christiana Schmidta smo na početku njegovog mandata imali stanovita očekivanja jer dolazi iz značajne zemlje i političke grupacije kojoj i sam HDZ BiH pripada, a ima i dobre relacije u Hrvatskoj. Nažalost, još jedanput se vidjelo koliko je prostor oko ureda OHR-a kontaminiran i pod različitim utjecajima poprima sarajevsku političku agendu. Schmidtova izjava o mogućnosti održavanja izbora, u vrijeme neumskih pregovora, može se usporediti s dvije najspornije Inzkove odluke. 

Na formalno-pravnoj razini daleko je od zakonitosti kao i ona čuvena Inzkova matematika iz 2011. godine, a po odabiru tajminga podsjeća na zadnju Inzkovu odluku, kojom je izazvao krizu kojom se i sada bavimo. To što je Schmidt poslije pokušao nekim izjavama popraviti štetu nije zgorega. 

Ali čini se da kod OHR i dalje ne smijemo imati velikih očekivanja, premda moramo biti svjesni da upravo Schmidt ima alate za najbrže rješenje trenutne situacije.Međunarodna zajednica u kontekstu BiH je vrlo širok, nekonzistentan i fluidan pojam. Onaj dio koji direktno utječe i kreira političke procese u BiH u najvećoj mjeri je i kreator današnje političke krize u BiH. Što se tiče razumijevanja političke pozicije Hrvata činjenica je da se diskurs bitno i pozitivno promijenio u zadnjem razdoblju", ističe Kožul. 

Za HDZ BiH, dodaje Kožul, ustavne nadležnosti domova naroda ne mogu biti temom pregovora. 

“BiH je složena država i može opstati kao takva samo na principima koji važe za slične takve države. Jedan od tih principa je dvodomni parlamentarni sustav u punom kapacitetu“, dodao je Kožul. 

Građanska BiH s tri naroda je oksimoron, mišljenja je Kožul, koji podsjeća da bi to, narodskim jezikom bio ‘drveni šporet’. 

“BiH kao država triju konstitutivnih naroda nije nemoguća država, nemoguća država je građanska BiH. Ako se tako štiti Ustav BiH, svaki put kada se inzistira na njegovom grubom rušenju i radikalnim izmjenama temeljnih načela sadržanih u ustavnoj preambuli – načela konstitutivnosti“, dodaje Kožul.