Od niza raspoloživih opcija, Rusija je u Ukrajini očigledno odabrala jednu od opsežnijih. Nije to iznenađenje, budući da su i posljednjih godina pri intervencijama i vježbama bili skloni riziku te pomicanju granica stranih očekivanja, izjavio je Igor Tabak, vojni analitičar iz Zagreba u razgovoru za Anadolu Agency (AA), komentarišući napad Rusije na Ukrajinu.

“Ujedno, izgleda da su i uvelike očekivali kaos te raspad volje za otporom na ukrajinskoj strani – što bi im sve išlo na ruku, ali se nije dogodilo. Dakle, sada su usred rata većeg od očekivanja, u situaciji lošijoj od planirane“, smatra Tabak.

- Jedan od ciljeva je promjena vlasti u Ukrajini -

Prema njegovom mišljenju, ruski predsjednik Vladimir Putin i Rusija pokrenuli su vojnu akciju u Ukrajini kako bi ostvarili više ciljeva.

“Gledajući izvana, izgleda da su ciljevi operacije bili u najmanju ruku zauzimanje opsežnih komada Ukrajine i tamošnje infrastrukture, po mogućnosti i uz promjenu tamošnje vlasti koja ne odgovara službenoj Moskvi“, kazao je on.

Napominje da je, prema trenutnim podacima, ruska strana na nizu operativnih pravaca stigla pred vrata ovećih ukrajinskih gradova.

“To im blokira kretanje, sili ih na urbane borbe i tjera na eskalaciju djelovanja te korištenih vojnih sredstava. Ukrajini iznimno odgovara duže trajanje sukoba. To traži izdržavanje udara i podnošenje žrtava, ali im daje vremena za dizanje Teritorijalne obrane te primanje pomoći inozemnih prijatelja i partnera“, smatra Tabak.

Napominje također da se nakon sveobuhvatnih sankcija u mnogim sferama Rusija suočava sa međunarodnom izolacijom.

“Nedvojbeno je da se Ruska Federacija nalazi pred pojačanom međunarodnom izolacijom, koja osim zemalja Zapada, postupno obuhvaća i niz zemalja inače sklonih Putinu i njegovim politikama. Rusija time uvelike ostaje sama, kako u Ujedinjenim nacijama, tako i u ostalim međunarodnim odnosima – što ima efekte i na trgovinsku razmjenu, industriju i onda društvo u cjelini. Tek ostaje za vidjeti koliko je rusko stanovništvo zapravo spremno slijediti svog vođu u zatvorenost sovjetskoga tipa iz doba najžešćeg Hladnog rata – što samo pojačavaju i aktualne ruske prijetnje nuklearnim oružjem“, kazao je ovaj vojni analitičar.

- Brojne ekonomske posljedice -

Mišljenja je da će uvođenje obimnih ekonomskih i finansijskih sankcija Moskvi imati značajne i dalekosežne posljedice, posebno unutar političke scene u Rusiji.

“Jasno je da ova kriza sa sobom nosi i brojne ekonomske učinke i za niz zemalja koje nemaju puno direktne veze s Ukrajinom, dok će vjerojatno i opća pozicija Ruske Federacije na mnogim poljima idućih dana biti dosta različita od one s početka prošloga tjedna“, istakao je Tabak te dodao da sankcije ipak neće mnogo utjecati na konkretna dešavanja na bojištima u Ukrajini.

“Sve te mjere će nedvojbeno utjecati na Rusku Federaciju, njihovo društvo i ekonomiju. No, nažalost, svi ti utjecaji su postupni i posredni – tako da neće mnogo utjecati na konkretni razvoj stanja na bojištima Ukrajine u danima koji neposredno nadolaze. Tek postupno, i te će mjere pokazivati svoju težinu, no do tada iz dana u dan gledamo razvoj rata u Ukrajini“, kazao je.

Na kraju naglašava da, nažalost, sve međunarodne situacije imaju i svoje šire odjeke i posljedice u svijetu, uključujući i turbulentni region Balkana.

“U našoj regiji ima jedna država koja je godinama usko vojno surađivala s Rusijom i Bjelorusijom, pod širom krinkom 'defanzivnog vježbanja' i opremanja. To je ista ona država koja kao formalni kandidat za članstvo u Europskoj uniji ipak ne nalazi za shodno svoju vanjsku politiku uskladiti s onom Unije, birajući da i dalje istodobno sjedi najmanje na dvije stolice. To manevriranje u ovako kriznim vremenima postaje sve teže, a među ostalim, donosi i dodatnu dozu nemira u ovu ne baš mirnu te do kraja sređenu regiju. Nažalost, velik je broj država koje to mogu samo gledati sa strane, i nadati se barem naknadnoj pameti u službenome Beogradu“, kazao je Tabak za AA.