Građani Bosne i Hercegovine i 30 godina nakon rata dobro su naoružani, a vlasti uspiju pronaći i oduzeti tek simbolične količine skrivenog naoružanja, proistječe iz podataka koje prikupljaju i obrađuju policijske i sigurnosne agencije u BiH i inostranstvu.

Prema podacima koje je prikupio i obradio vladin Koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje u 2021. godini u BiH je bilo zakonito registrirano 320 hiljada komada različitog oružja.

Od toga je nešto više od 195 hiljada komada u posjedu osoba koje žive u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj naoružano je nešto više od 125 hiljada osoba, a preostalih 3.700 naoružanih je s područja distrikta Brčko, prenijele su "Nezavisne novine".

Koliko je uz to još oružja u BiH koje je ostalo skriveno nakon rata i nikada nije prijavljeno vlastima samo se nagađa, a državne policijske agencije u toj zemlji uspjele su tokom 2021. zaplijeniti tek 63 komada takvog oružja. Procjena je kako, zajedno s akcijama koje su provele entitetske i kantonalne policije u Federaciji BiH, ukupna brojka zaplijenjenog oružja u prošloj godini nije bila veća od 1.400.

Pouzdano se ipak zna kako je u različitim oružanim obračunima u BiH 2021. ubijeno 28 osoba, a vatrenim je oružjem samoubistvo počinilo devet osoba.

Organizacija Small Arms Survey, čije je sjedište u Ženevi, prikuplja podatke o posjedovanju različitog oružja u gotovo svim zemljama svijeta te procjene o posjedovanju nelegalnog oružja. Prema pokazateljima te organizacije, dostupnim na mrežnim stranicama, koji se odnose na 2018, BiH spada među države čije je stanovništvo među najbolje naoružanim jer se pretpostavlja da tamo, uz registrirano oružje, civili posjeduju još dodatnih 820 hiljada komada neprijavljenog oružja.

Iz toga proistječe kako građani BiH imaju na raspolaganju milion i 185 hiljada komada različitog oružja, odnosno više od 30 na 100 stanovnika.

Policijske agencije u zemlji pak raspolažu s manje od 30 hiljada komada oružja.

BiH uz sve to ima dodatni problem zbog kompleksnog unutarnjeg ustroja, jer posjedovanje oružja regulira čak 12 zakona na različitim razinama, koji su neujednačeni, a godinama traju napori da se oni usklade s pravnom praksom Evropske unije.