Širom Bosne i Hercegovine (BiH) od ponedjeljka je raspoređeno 500 vojnika koji su pristigli kao pojačanje Evropskih vojnih snaga ( EUFOR).

Iz vojne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini je već prvog dana rata u Ukrajini – 24. februara najavljeno kako dodatne snage stižu, jer bi, kako su naveli, pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH. Kazali su da, osim do sada pristiglih jedinica, još 3.500 vojnika rezervnih snaga je u pripavnosti i mogu biti angažovani u bilo kojem trenutku. Pored toga, Francuska će izvesti nekoliko trenažnih letova mlaznih aviona iznad bosanskohercegovačkog neba.

Akademik dr. Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, za Gradski portal je kazao da raspoređivanje snaga EUFOR-aA u BiH predstavlja normalnu aktivnost i, kako je naveo, ništa naglašeno.

“To je 500 pripadnika određenih snaga koje su anagažirane iz članica NATO-a i one mogu samo da budu preventivni element dodatne stabilizacije u BiH, a time i na Zapadnom Balkanu. Juče su počeli trenažni letovi mlaznih aviona u okviru operativne obuke Francuske. To je, rekao bih, više vježba snaga NATO-a koja se odvija u Sredozemlju i Jadranskom moru, gdje će biti uključeni letovi iznad BiH i pojedinih zemalja u regionu.  Ali svakako da je trenutna situacija u Ukrajini uzburkala strasti i izazvala nesigurnost građana regiona”, kazao je Korajlić.

Na pitanje gdje će biti raspoređene snage, kaže da je to stvar EUFOR-a koji dobro poznaje situaciju i sigurnosne prijetnje, ali dodaje da će njihovo primarno stacioniranje biti u kasarni Rajlovcu, odakle će se raspoređivati dalje.

“Ipak, njihov broj je mali za bilo kakvo značajnije djelovanje u eventualnom periodu u kojem bi mogla da bude poljuljana situacija. One mogu biti samo snaga koja će biti, nažalost moram biti grub, evidentičar određenih situacija koje bi imale sigurnosne implikacije. Bile bi značajne u slučaju da se EUFOR odluči da pozove dodatne snage. Ja sam ubijeđen, i građanima bih rekao, da se ne treba opterećivati snagama EUFOR-a. One mogu biti samo faktor stabilnosti ukoliko bi došlo do određenih eskalacija na lokalnim nivoima zbog određene situacije koja se dešava u Ukrajini i koja se može prenijeti na prostor Zapadnog Balkana. Mislim da bi trebali samo da budemo ohrabreni takvom činjenicom”, poručuje Korajlić.

Korajlić u trenutnoj sigurnosnoj situaciji vjeruje da i, uprkos zabrinutosti dobronamjernih građana, postoji dovoljno ozbiljnih ljudi koji razmišljaju i rješavaju sigurnosne probleme.

“Da ima problema, ima. Najveći problemi na prostoru BiH i Crne Gore su korupcija i organizovani kriminal, jer ovakvo stanje najviše odgovara onima koji u mutnoj vodi nastoje da uhvate što više plijena za sebe. U takvu mrežu upadaju dobronamjerni građani i institucije i sa te strane moramo da, uz pomoć medija, napravimo pozitivnu sliku, da ukažemo na negativnosti i da pokušamo da riješimo te stvari što prije”, podsjeća Korajlić.

Komentarišući aktuelnu situaciju u regionu, Korajlić ističe da vjeruje da Crna Gora ipak ima kapacitete da, u pogoršanoj bezbjednosnoj situaciji u Evropi, obezbijediti sigurnost u zemlji.

“U svakom slučaju, nama u BiH je važno da nas podržava EU, NATO i Amerika. Naše opredjeljenje je Evropa. To što je Crna Gora članica NATO-a je veoma važno za njenu sigurnost i teritorijalni integritet”, poručio je Korajlić.

Sa druge strane, u BiH se odvija politička kriza i nesaglasje između članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefika Džaferovića i Željka Komšića sa jedne i Milorada Dodika sa druge strane.

Bosna i Hercegovina se uskladila sa odlukom Evropske unije o uvođenju sankcija protiv Rusije nakon invazije koju je ta država izvršila na susjednu Ukrajinu. Međutim, Dodik je protivnik uvođenja restriktivnih mjera Rusiji.

Jednostrani koraci Milorada Dodika, smatra Korajlić, ne mogu da umanje činjenicu da je BiH izrazila svoju spremnost za ulazak u NATO i EU.

“Činjenica je da je situacija složena i može da izazove određenu nestabilnost u regionu. Mislim da imamo dovoljno snage u našim zemljama, od redovnih struktura oružanih snaga, sigurnosnih službi, do ovih novih snaga EUFOR-a, da određene eventualne eskalacije mogu da se stave pod kontrolu”, uvjerava Korajlić, prenosi Gradski.me.