Naša stranka održala je jučer u svom sjedištu u Sarajevu konferenciju za medije o sigurnosnoj situaciji u Tuzlanskom kantonu, za koju je povod bilo ubistvo Amre Kahrimanović koju je ubio policijski službenik Elvis Ćustendil prošle sedmice.

Odmah nakon konferencije za medije, Našoj stranci je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Zahiragić spočitao da se bave Tuzlom, dok su "nevine žrtve na sarajevskom asfaltu kao uobičajena rubrika u crnoj hronici, činjenica da građane Kantona Sarajevo umjesto alarma redovno bude detonacije eksplozivnih naprava, pucnjave u saobraćaju koje postaju uobičajene, te droga koja se rastura na svakom čošku Kantona Sarajevo, i da je to to sigurnosna slika Kantona Sarajevo od kada Trojka vlada njime."

Osim femicida u Tuzli, koji je ogolio mnoštvo problema kada su u pitanju institucije koje bi trebale štititi građane, ni sigurnosna situacija u glavnom gradu BiH nije se smirila, kao ni građani, nakon ubistva tinejdžera Farisa Pendeka.

"Slobodna Bosna" kontaktirala je stručnjaka za sigurnost i profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerzieta u Sarajevu Nedžada Korajlića.

Zapostavljeni profesionalni standardi

Korajlić se je na početku razgovora za naš portal odmah osvrnuo na pozive da podnesu ostavke i snose odgovornost ministri unutrašnjih poslova, kako Kantona Sarajevo, tako i Tuzlanskog kantona.

"Ne možemo dobiti idealnu situaciju kada je u pitanju neka sigurnosna situacija ili neki problem, ali moramo vidjeti da ima napretka, da se trudi, da se uradi najbolje što se može sa maksimalnim sredstvima. Međutim, mi vidimo da su zapostavljeni profesionalni standardi", prokomentirao je Korajlić navodeći da nije rješenje ni da se aktuelni resorni ministri odmah povuku i daju ostavke, pa da čekamo nove promjene na čelu tih institucija dok je sigurnosna situacija ovakva.

"Moramo tražiti propuste u radu konkretnih institucija i naravno da se tu podrazumijeva odgovornost neke osobe. Bilo bi dobro da dođemo u situaciju da oni sami podnose ostavku kada uvide da ne rade dobro svoj posao, a ja vjerujem da mnogi od njih rade dobro, ali i da mnogi ne rade kvalitetno", navodi Korajlić te dodaje kako su mnogi ministri došli političkom linijom, te se pita da li je ta politika gledala njihovu sposobnost i kompetencije.

"U svakom slučaju ima kompetentnih osoba koje mogu kvalitetno raditi taj posao. Pogriješe i najkvalitetniji stručnjaci, ali mi trebamo vidjeti da oni pokušavaju, da rade maksimum od onoga što treba dostići", smatra Korajlić.

Ljekarskim pregledima štede na budžetu

U Sarajevu nedostaje policajaca, a u oba ministarstva pokazalo se kao problem to što se ne vrše redovni ljekarski pregledi, naročito policajaca koji nose oružje. Policajci u MUP-u TK, u kojem je radio i osumnjičeni Ćustendil, nisu imali ljekarske preglede od kraja rata do 2022. godine, a u Kantonu Sarajevo od 2009. godine.

Korajlić navodi da osobe koje nose oružje, koje su u kontaktu sa ljudima, koje donose odluke o sudbinama ljudi, trebali bi imati ljekarski pregled jer se zbog protoka vremena istroše i tada čine propuste.

"U visokom obrazovanju bili su ljekarski pregledi svake godine, sada su svako dvije, znači štedimo na budžetu. Međutim to ne smije da bude ušteda na budžetu. Naravno, budžet treba čuvati, ali sigurno se može negdje na nekom drugom segmentu uštedjeti i napraviti rezove, a ne na osobama koje rade sa ljudima i u administraciji", smatra Korajlić dodajući kako smo nažalost vidjeli posljedice toga.

"Treba vidjeti koje pakete nude određene zdravstvene ustanove. Za neka zanimanja je važno za šta se vrši pregled, da li je to psihološki pregled ili neki drugi, pa i ultrazvučni koji često pokaže da ljudi imaju određene probleme sa nekim drugim bolestima, a to se nastoji izbjeći kako bi se uštedilo", rekao je Korajlić za "SB" dodajući kako je za policajce bitan svaki pregled - od psihologa do drugih stručnjaka.

Donijeti sankcije koje će imati utjecaja

Posljednjim slučajevima ogoljeni su brojni sigurnosni problemi, no sa Korajlićem smo pričali o tome ko je najviše zakazao. Da li je to i pravosuđe, gdje smo se sa ovim univerzitetskim profesorom dotakli teme i puštanja na slobodu Benjamina Spahovića koji je usljed brze vožnje udario automobilom Orhana, sina poznatog režisera Danisa Tanovića, teško ga povrijedivši, a koji je uprkos zabrani vožnje automobila koja se navodi u njegovoj presudi, odmah po izlasku iz zatvora sjeo za volan.

"Ne možemo mi imati sad nad njim kontrolu ako će on sjesti za auto (Spahović, op. a), to je njegova odluka. Za takve osobe trebaju sankcije koje će imati utjecaja na njega. Ne može imati ista sankcija za sve građane i isti cenzus - 20 KM za pogrešno parkiranje, nego treba vidjeti kako je to riješeno u mnogim evropskim zemljama - da li da to riješimo po pitanju automobila kojeg vozi ili njegovih primanja, to moramo vidjeti kako bismo imali ispravnu sankciju za osobu koja krši zakon", smatra Korajlić dodajući da se može vršiti i pojačana kontrola nad određenim osobama.

"Da li za takve osobe uvesti i elektronske narukvice, to je stvar zakonodavca kako će riješiti i sprovesti kroz zakonsku regulativu, ali mislim da se dosta toga mora uraditi kvalitetnije", navodi Korajlić dodajući kako smatra da u sarajevskoj policiji ima ljudi koji dobro rade menadžment.

Dodao je i kako u MUP-u KS vape za tim da im se odobri zapošljavanje novih policajaca.

Informacije o narko-kartelima prijaviti Tužilaštvu

Policiji građani spočitavaju i da se uvijek aktiviraju samo nekoliko dana nakon nekog tragičnog događaja, najčešće uređujući samo pitanje saobraćaja. Nakon ubistva Farisa Pendeka, MUP KS je intenzivirao akcije i pokrenuo njih nekoliko, pa je tako gotovo cijela postavka MUP-a išla hapsiti jednog migranta u Blažuj, a sarajevskim ulicama prodefilirao je skoro čitav vozni park MUP-a.

Složivši se sa tom konstatacijom, Korajlić je za "Slobodnu Bosnu" rekao kako je potrebna konstatna, permanentna aktivnost.

"Nemojmo da to kad se desi pokušavamo da prikazujemo rad, mi to moramo konstantno raditi. Oni koji se bave sigurnosnom situacijom moraju stalno raditi procjene oko stanja kriminaliteta, reda i mira", rekao je Korajlić ističući kako nije uključen u operativni rad MUP-a, stoga nije čuo informacije koje je navodio zastupnik Zahiragić - da Sarajevom haraju narko-karteli.

"Ko ima ta saznanja, naročito istraživački mediji, dajem svoju punu podršku i kao građanin i akademski radnik da se to pitanje stalno potencira i pokušamo dovesti stanje sigurnosti na ulicama Sarajeva i ne samo Sarajeva na zavidan nivo", rekao je Korajlić odmah dodajući kako isti problem ne tišti samo glavni grad, već i ostale gradove BiH, te da trebamo konstantan rad.

"Ukoliko bismo u Sarajevu riješili kriminalitet, on bi kao u pretis-loncu reagirao, došlo bi do ispuštanja pare, odnosno kriminalci bi se razišli po drugim krajevima i tražili bi drugo tržište", naveo je primjer Korajlić poručujući da se kriminal mora staviti pod kontrolu na čitavom području BiH, a to znači i da je pod kontrolom saradnja institucija i van BiH - gdje odlaze kriminalci iz naše zemlje.

Korajlić smatra da ukoliko postoje informacije o narko-kartelima koji haraju Sarajevom, Tužilaštvo KS treba provjeriti te informacije, te osoba koja ih ima treba sarađivati s njima.

"Pogotovo ako je zastupnik, to je njegova obaveza da uradi i prije nego što je saopštio javnosti", rekao je Nedžad Korajlić za "Slobodnu Bosnu".

(S. Hodžić)