KOLUMNA SVETLANE CENIĆ: "Čekamo vječno tuđu metlu da naše smeće čisti i nas iz njega vadi"

Neće mi ponovo biti satisfakcija da uzvikujem "Rekoh li ja?"

  • Mini market

  • 12. Mar. 2022  12. Mar. 2022

  • 1

Piše: Svetlana CENIĆ

I gde smo sada? Ni tamo, ni ovamo, kao i uvek. Krizna trakavica.

Ima tako jedna web stranica, koja se zove CountryRisk.io, pa pogledam povremeno kako nam država stoji. Recimo, 31. 1. ove godine pokazatelji za AML (Anti Money Laundering) kažu da je rizik od sankcija (UN, EU, OFAC, HMT) vrlo visok, pranje novca vrlo visoko, visoko rizične institucije, korupcija vrlo visoka, a netransparentnost, takođe, vrlo visoka. To opisno sa crvenom bojom. I sve jasno.

Inače, CountryRisk.io je stvoren kao alternativa agencijama za kreditni rejting. Na vrhuncu evropske dužničke krize, Odbor za finansijsku stabilnost (FSB) objavio je svoje principe za smanjenje oslanjanja na rejtinge CRA. Ovi principi su pozivali na smanjenje mehaničkog oslanjanja na agencije za kreditni rejting Velike trojke (S&P Global Ratings, Moody's i Fitch Group) i veću nezavisnost od njih.

Procena rizika je ključna za dobro funkcionisanje tržišta kapitala. Ipak, povećano je oslanjanje na agencije za kreditni rejting Velike trojke sa porastom međunarodnih tokova kapitala. Njihove procene su bile snažno prociklične i propustili su sistemske rizike. Nedovoljna konkurencija, sukobi interesa i ideološka pristrasnost su neki od razloga, a kada je došlo do široke upotrebe njihovih rejtinga, prepoznato je kao potencijalna pretnja finansijskoj stabilnosti i nametnula se hitna potreba za reformama agencija za kreditni rejting.

Globalna finansijska kriza 2008. - 2009. razotkrila je ozbiljan sukob interesa svojstven poslovnim modelima agencija kreditnog rejtinga: u suštini, rejting-agencije plaćaju oni čiji rejting treba oceniti. Precenjivanje kvaliteta dugova i potcenjivanje rizika neizvršenja obaveza omogućava emitentu da privuče investitore. Visoka volatilnost na evropskom tržištu državnog duga 2011. godine nakon niza sniženja rejtinga je jedan primer veza između korekcije rejtinga i cene instrumenata duga.

Sličan obrazac je ipak viđen u krizi tržišta u nastajanju 1990-ih i ranih 2000-ih. Agencije za kreditni rejting daju malo smernica o tome kako dodeljuju relativne težine svakom faktoru koji se koristi u njihovim procenama rizika, iako pružaju informacije o tome koje varijable razmatraju u određivanju rejtinga. Generalno, ekonomske varijable ciljaju na merenje kreditne sposobnosti procenom vanjske pozicije zemlje i sposobnosti da servisira svoje vanjske obaveze, kao i uticaj spoljašnjih dešavanja.

Napominjem da su nas S&P i Moody's stavili u onu kategoriju na korak do smeća (junk), sa stabilnim izgledima, kako kažu. Nismo u toj kategoriji smeće samo zahvaljujući stabilnim prihodima od indirektnih poreza i valutnom odboru, odnosno radu Centralne banke. Dokle god su prihodi stabilni da se otplaćuje inostrani dug i dokle god se Centralna banka pridržava valutnog odbora sa rastućim deviznim rezervama, imamo te stabilne izglede, iako na korak do smeća. Udariš li na bilo šta od toga, eto nas do grla u đubretu.

Kreditni rejting je mera kreditne sposobnosti vlade neke zemlje, što znači da pokazuje kolika je verovatnoća da će vlada vratiti pozajmljeni novac. Ove ocene su važne jer utiču na cenu zaduživanja. Ako je veća verovatnoća da će neka zemlja zaostati sa plaćanjem, zajmodavci će naplaćivati višu kamatnu stopu kako bi nadoknadili veći rizik, kao što bi to učinili da je zajmoprimac pojedinac.

Dakle, da budemo jasni, tri agencije za kreditni rejting - Standard and Poor's, Moody's i Fitch - ne mere zdravlje lokalne ekonomije. Umesto toga, oni procenjuju sposobnost vlade da ispoštuje preuzete obaveze.

Nismo u kategoriji smeće samo zahvaljujući stabilnim prihodima od indirektnih poreza i radu Centralne banke. Dokle god su prihodi stabilni da se otplaćuje ino-dug i dokle god se CBBiH pridržava valutnog odbora, imamo te stabilne izglede iako na korak do smeća

Ova merenja uzimaju u obzir određene ekonomske pokazatelje i smatraju se pokazateljima ekonomskih perspektiva neke zemlje. Neki od faktora koji utiču na kreditni rejting zemlje uključuju političku stabilnost, nivo državnog duga, dospeće duga, otplatu kamata na dug kao procenat BDP-a i rast. Sami po sebi, ovi faktori ne bi služili kao vesnici ekonomske propasti, ali kada im se da kontekst, mogu dati ekonomistima, poput onih u agencijama za kreditni rejting, manje-više tačnu sliku fiskalne budućnosti zemlje.

Sa smanjenjem rejtinga, vlada mora da plaća više troškova servisiranja duga, što znači da će imati manje da troši na socijalne inicijative i infrastrukturu. Kako bi popunile jaz u finansiranju, vlade će morati da povećaju prihode kroz veće poreze. Ali efekti statusa smeća ne završavaju na posuđivanju. Preživljavanje postaje još skuplje. Ne mogu reći da život postaje skuplji, jer ovde je očito život najmanje bitan i najjeftinija igračka. Većina samo preživljava, ne živi.

Znam da ne vredi moj apel da se o ovome razmisli u ovoj sapunici od blokiranja institucija, izvornog Daytona, reforme Izbornog zakona, ponovnog pominjanja štampanja novca i svrstavanja uz mentore unutar i izvan države. Neće mi ponovo biti satisfakcija da uzvikujem "Rekoh li ja?", jer svako normalan i pismen bi i ovome morao da razmisli bilo da se svrstava u nekakve patriote ili dobronamerne i profesionalne. Biti prorok među neodgovornima, neznalicama ili ambicioznim budalama, nije neki podvig.

Politička nestabilnost, ako se to više kod nas uopšte može tako zvati, podrivanje Centralne banke i valutnog odbora na sve to, uz vrlo visoke apetite za neproduktivnom javnom potrošnjom, stalni spas u zaduživanju, bez reformi i koordinisane politike, populistički način vladanja, izvesnost sankcija delu vlastodržaca, ni milimetra ka pravnoj državi - znači da se iskoračilo ka smeću, pa hoćemo li svi prvo u kontejner ili odmah na deponiju, evo gledaćemo. Ionako samo gledamo i ništa ne činimo da smeće počistimo. Čekamo večno tuđu metlu da naše smeće čisti i nas iz njega vadi.

(BH Dani)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...