Nakon što je počeo rat u Ukrajini, u mnogim se evropskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, sve češće spominje ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. Vladajući ističu da se o tome formalno još ne raspravlja, a u javnosti se, među ostalim, nižu i ideje o provođenju osnovne vojne obuke.

Da bi mladi ubuduće trebali zakleti u sklopu obaveznog služenja vojnog roka, smatra predsjednik Hrvatskog generalskog zbora. Ako to i ne bi bio klasični vojni rok, trebalo bi, ističe, barem uvesti vojnu obuku kako bi mlađe generacije mogle naučiti osnove preživljavanja.

"Upravo mi domovinu ne bi odbranili da nije bilo služenja vojnog roka. Moto je da se ljudi obuče osnovnim stvarima naoružanja. On bi mogao biti preko kampusa, preko ljetnih raspusta 15 dana studenata, da se ljudi podruže, da naprave osnovne stege, da naprave osnovu o naoružanju i zapravo znaju rukovati najosnovnijim sredstvima ", smatra general-bojnik Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Za bilo kakvo uvođenje, potrebno je osigurati infrastrukturu te ojačati motivaciju onih koji bi prolazili obuku.

Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost, kaže da ne vidi zašto bježati od rukovanja naoružanjem.

"Naprimjer, vi čovjeka prosječne pameti, prosječnih motoričkih sposobnosti naučite služiti se puškom za sat vremena, pola sata do sat. Međutim, za obuku tenkovske posade, za obuku artiljerijske posade potrebno vam je par mjeseci", napominje.

Služenje vojnog roka u Hrvatskoj nije ukinuto, nego zamrznuto. Iako je situacija u Ukrajini u javnosti potegnula pitanje odmrzavanja, o tome se u vladajućim redovima još ne vode formalni razgovori. Strategija je zasad vezana isključivo uz dobrovoljno služenje.

"Prije svega, govorimo povećanju same kvote za dobrovoljno služenje vojnog roka, ali isto tako, vidimo da, unatoč tome što planiramo po hiljadu dobrovoljaca, ta brojka je nešto niža u odnosu što je planirano. Nama je cilj podići tu brojku", poručuje Mario Banožić, ministar odbrane.

Koncept uvođenja vojne obuke podržava bivši ministar odbrane Pavao Miljavac, koji ističe da bi optimalno bilo uvesti obavezni vojni rok koji bi trajao 4 mjeseca.

"Ako se dobro to organizira, dobri programi, to je sasvim dovoljno da barem one osnovne stvari koje vojnik treba znati, da to jednostavno prođu i da to prihvate ti ljudi, da znaju što je puška, kako se puni, kako se nišani, kako se gađa", smatra general zbora Pavao Miljavac, počasni predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Sve to u vremenima kada znanje o odbrani i preživljavanju postaje sve važnije.