Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je američkim izaslanicima Jaredu Kushneru i Steveu Witkoffu uspostavljanje zajedničke rusko-ukrajinske "humanitarne misije" u gradu Kostjantinivki na istoku Ukrajine. Kao razlog naveo je potrebu za razminiranjem područja i evakuacijom civila, ali je njegov prijedlog praćen tvrdnjama da ruske snage kontrolišu grad, što ukrajinska strana osporava.

Prijedlog je iznio tokom sastanka s Trumpovim izaslanicima u Moskvi 12. novembra, nakon dvodnevnih mirovnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju. Ti razgovori nisu donijeli značajniji pomak prema prekidu rata.

Putin je poručio da bi za razminiranje područja oko Kostjantinivke ruskim snagama bilo potrebno pet dana. Također je ocijenio da je zbog savremenih vojnih sposobnosti teško utvrditi ko zaista kontroliše pojedina područja na ratištu.

"Prilično je teško vidjeti kakvo je stanje na terenu s obzirom na savremene napadne sposobnosti", rekao je ruski predsjednik.

Kijev upozorava da bi Moskva mogla iskoristiti misiju

Putin je predložio da se u Kostjantinivki organizuje operacija po uzoru na raniju humanitarnu misiju u Oleshkyju, gradu u Hersonskoj oblasti. Prema njegovom prijedlogu, operacija bi omogućila evakuaciju civila, a u njenoj organizaciji učestvovali bi predstavnici Rusije i Ukrajine zaduženi za ljudska prava.

Međutim, ukrajinska strana upozorava da bi Moskva takav aranžman mogla iskoristiti za ostvarivanje vojnih ciljeva.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitro Litvin podsjetio je da je tokom prethodne humanitarne operacije u Oleshkyju, prema tvrdnjama Kijeva, ruska vojska iskoristila privremeni prekid vatre za rotaciju vojnika i dopremanje dodatnih snaga.

"Jasno je zašto to žele u Kostjantinivki", poručio je Litvin.

Kostjantinivka se nalazi u Donjeckoj oblasti i dio je utvrđenog pojasa koji predstavlja jednu od glavnih prepreka ruskim nastojanjima da zauzmu cijeli Donbas. U gradu i njegovoj okolini vode se žestoke borbe.

Putin je ustvrdio da ruske snage kontrolišu grad i da je Moskva spremna osigurati provođenje humanitarne operacije. Prema njegovim navodima, u Kostjantinivki je ostalo između 400 i 500 civila.

Ukrajinski vojni vrh, međutim, odbacuje tvrdnje o ruskoj kontroli nad gradom. Navodi da ukrajinske snage i dalje djeluju protiv ruskih pješadijskih grupa koje pokušavaju prodrijeti na to područje. Nezavisna potvrda Putinovih tvrdnji o kontroli grada nije dostupna.

Ruski predsjednik poručio je da bi, ukoliko ukrajinska strana zaista kontroliše grad, i Kijev trebao preuzeti odgovarajuće obaveze, uključujući osiguravanje područja.

Putin odbacuje zapadne vojnike u Ukrajini

Sastanak s američkim izaslanicima pokazao je i da Moskva ne odustaje od svojih ključnih zahtjeva u pregovorima o okončanju rata.

Putin je ponovo odbacio mogućnost raspoređivanja zapadnih vojnika u Ukrajini u okviru eventualnog poslijeratnog mirovnog aranžmana. Upozorio je da bi ruska vojska takve snage smatrala legitimnom metom, a njihovo raspoređivanje protumačila kao nastavak rata.

To je jedno od ključnih pitanja za Kijev, koji traži čvrste sigurnosne garancije kako bi se spriječila nova ruska agresija nakon eventualnog postizanja mirovnog sporazuma.

Prema analizi Guardiana, Putinove poruke ne ukazuju na spremnost Moskve da odustane od svojih zahtjeva. Ruski predsjednik ponovo je insistirao na zadržavanju okupiranih ukrajinskih teritorija i protivljenju prisustvu stranih mirovnih snaga, dok istovremeno zagovara šire razgovore o evropskom sigurnosnom poretku i ulozi NATO-a.

Stručnjak Guardiana za Rusiju Pjotr Sauer ocijenio je da Moskva pokušava vratiti zahtjeve koje je NATO-u iznijela još 2021. godine, uključujući ograničenja budućeg širenja Saveza i raspoređivanja njegovih snaga.

Pregovori bez proboja, dogovorena nova razmjena zarobljenika

Na sastanku u Kremlju, osim Putina, učestvovali su i njegovi saradnici Jurij Ušakov, Kiril Dmitrijev i Vladimir Medinski, koji su bili dio ruske delegacije na pregovorima u Abu Dhabiju.

Nakon razgovora u Moskvi, Kushner i Witkoff trebali bi se u Dublinu sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i izvijestiti ga o razgovorima s Putinom.

Kushner je ranije izjavio da postoje određene mogućnosti za napredak, ali nije iznio konkretne detalje.

Pregovori u Abu Dhabiju, prvi direktni razgovori Rusije i Ukrajine uz američko posredovanje nakon višemjesečne pauze, nisu rezultirali dogovorom o prekidu vatre niti mirovnim sporazumom. Ipak, postignut je dogovor o novoj razmjeni ratnih zarobljenika, što je potvrdio šef ukrajinskog pregovaračkog tima Rustem Umerov.

Razgovaralo se i o koracima koji bi mogli voditi ka širem mirovnom sporazumu i poslijeratnoj obnovi Ukrajine.

"Prvi korak je okončati rat i osigurati sigurnosne garancije za Ukrajinu", poručio je Umerov.