Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjeckij u ponedjeljak je, u programu N1 Televizije, komentirao stanje u Ukrajini. 

Stanje u Kijevu je, kaže, naporno i napeto, jutros je ponovno granatiran sjeverni dio glavnog grada.

“Najveća opasnost za Kijev dolazi s pravca, ako gledamo po analognom satu, od 9 do pola 12 sati. S tih područja u neposrednoj blizini grada je jutros granatirano stambeno naselje Obolon i fabrika Antonov”, objašnjava. Dodaje i da je ovo bio jedan od najjačih udara po gradu, ali i da se Kijev sprema za borbe na svim stranama.

“Dosta je prazan grad, mislim da je više od polovice stanovnika otišlo. Opskrba postoji, ali nije onakva kakva je bila prije rata. Kijev je, rekao je i gradonačelnik Kličko, stvorio zalihe za dvije sedmice. Traje policijski sat od 20 navečer do 7 ujutro. Ljudi koji imaju mogućnost idu u skloništa preko noći. Svaki dan pet do sedam puta se čuju zračne uzbune. U takvom stanju mi sad živimo”, kaže Kamenjeckij.

Na pitanje o granatiranju zapada zemlje, Kamenjeckij kaže kako misli “da je to Putinovo upozorenje”.

“Rusi su rekli da su raketirali taj centar kod Lavova jer su tamo strani plaćenici i njihova oprema. S tim što je naša služba za izvanredne situacije potvrdila da među poginulima i ranjenima nije bilo stranaca. Mislim da je to upozorenje. Sam raketni udar koji je napravljen strateškim bombarderima je znak da Rusi koriste sve adute koje imaju na raspolaganju u svojoj vojsci. Koliko vidim, oni nisu postigli rezultat. ”

Stanje na jugu zemlje

Govoreći o stanju na jugu zemlje, osobito u gradu Mariupolju, Kamenjenckij kaže kako Rusi imaju jedan vrlo važan cilj u tom području.

“Zanima ih uništiti jedinice pukovnije Azov jer oni smatraju da su to nacisti. Njima je zadaća pod bilo koju cijenu uništiti otpor u Mariupolju, zbog toga uništavaju grad i civile. Oko 2000 civila je poginulo u gradu, to je stvarno…”, govori.

“Ne vidim da su uspostavili kontrolu ni nad područjima koja su zauzeli. Oni samo pucanjem mogu nešto napraviti, ali stanovnici tih okupiranih gradova, oni se ne daju. I Herson pokazuje kakvi su protesti pod ukrajinskim zastavama protiv ove okupacije. Oni ne kontroliraju glave Ukrajinaca”, objašnjava.

Na pitanje koliko dugo Rusija može izdržati ovaj i ovakav vojni pohod, Kamenjeckij kaže da o tome govori i predaja ruskih vojnika i pobune koje se događaju uz granicu među vojnicima koji su poslani tamo kako bi sudjelovali u “ovoj operaciji”. Kamenjeckij smatra da i to pokazuje kako agresor ovdje nema nikakvu moralnu podršku ni u svojim redovima. “Oni osjećaju da se tu događa nešto na što njihovo rukovodstvo nije računalo, a to je sastavni dio demoralizacije”, kaže.

Zabranjena oružja

O tome koriste li ruske snage zabranjena oružja poput termobaričnih bombi, Kamenjeckij kaže: “Što se tiče zabranjenog oružja, sigurno da. Čak i neki od mojih studenata koji su bili u tim područjima, Sumi, gdje je korišten termobarički projektil su to osjetili na sebi. U južnim dijelovima, Rusi su koristili fosforne granate.”

O ruskim optužbama da u Ukrajini postoje laboratoriji u kojima se stvara hemijsko oružje kaže: “Što se tiče hemijskog oružja, u Ukrajini, kao i u svakoj zemlji, postoje hiljade laboratorija. Možemo li smatrati da su to bakteriološki laboratoriji koji predstavljaju opasnost? Koliko ja znam, Ukrajina sebi ne može priuštiti ni tehnički da radi takvo oružje jer ga nema gdje ispitivati. Rusija to ima gdje ispitati. Mi to nemamo, a nema ni potrebe, nismo se spremali za takav rat.”

On kaže i kako Ukrajina nije izrađivala nikakvo hemijsko oružje. “To nikad nije bilo potvrđeno, osim u izjavama ruskog rukovodstva, da se nešto takvo događa u Ukrajini. To je čista izmišljotina”.

Pad drona u Zagrebu

Na pitanje postoji li mogućnost da se Zapad i vojno uključi u rat u Ukrajini, Kamenjeckij kaže:

“Zasad, nažalost za nas, ne vidim takve mogućnosti. Sumnjam da će Rusija upotrijebiti hemijsko oružje jer će time prekršiti sve propise i svrstati se u red zemalja s Irakom Sadama Huseina. Ja sumnjam, ali meni je žao što neke zapadne zemlje odustaju od pomoći Ukrajini, čak i oružjem. Zatvaranje zračnog prostora bi bilo dobro. Ako ne već avioni… Onda protuzračni sistem. U Hrvatskoj se pokazalo koliko je to važno.”

Govoreći o padu bespilotne letjelice u Zagrebu, Kamenjeckij kaže:

“Ko i zašto, to je najzagonetnije pitanje. Ukrajini nema smisla lansirati takvo nešto. Znamo ko je prijetio Hrvatskoj, to nije bila Ukrajina.”

On kaže da je moguće da je projektil lansiran s područja pod ruskom kontrolom dodajući da i crvene zvijezde koje su se mogle vidjeti na letjelici prilikom iskopavanja dokazuju da ona nije ukrajinska. On smatra i da se dolazak i pad letjelice u Zagreb može smatrati prijetnjom. Kamenjenckij kaže kako je tom raketom teško pogoditi baš neki konkretan cilj, ali da se htjelo pokazati da Zapad nije zaštićen.