Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je komentirala pad drona u Zagrebu te reakcije državnog vrha o tome. Istaknula je da je jasno da državni i vojni vrh ne komuniciraju dovoljno, ali i da se ni oni sami nisu dogovorili oko toga što javnost smije znati, a što ne.

“Mogu samo potvrditi što je poznato od ranije da se nismo dogovorili oko temeljnih pitanja, primjerice sigurnosnog pitanja RH i koje su stvari vojna tajna. U godišnjem izvještaju o odbrani imamo stvari koje nijedna država ne bi dijelila. Događaju se propusti koji su bliži nepoznavanju toga što se smije, a što ne govoriti”, rekla je Marija Selak Raspudić i dodala:

"Nisam vojni stručnjak, ne znam proceduru u tom tipu istrage. Nije pitanje što netko misli da treba govoriti nego postoji li temeljni proceduralni dogovor i poštovanje pravilnika i što se u ovoj situaciji smije odavati.

Bilo bi korisno sazvati sjednicu za nacionalnu sigurnost. Saznali smo da nam državni i vojni vrh ne komuniciraju ili bar ne dovoljno, nisu se dogovorili oko toga što se smije, a što ne javno dogovoriti. Imali smo premijera koji se nadgledava nad rupom dok se još nije znalo što je, a kad je dron uklonjen, nije se moglo ni proći nasipom jer je sve ograđeno. Bacanja jaja u Hrvatskoj je tretirano kao terorizam, a kad dron padne kraj studentskog doma, onda govorimo o incidentima. Kaos je, nitko se nije pokazao od državnog vrha dorastao situaciji i građani imaju opravdano pravo biti zabrinuti. Bitno je riješiti situaciju i dobiti sigurnost da ubuduće takvi propusti nisu mogući.”

Komentirajući reakciju NATO-a i zemalja u okruženju, koje je dron preletio prije nego što se srušio u Zagrebu, Selak Raspudić je istaknula:

“Ne postoji nedostupnost u današnje vrijeme. U trenutku ozbiljne ugroženosti mora se moći doći do svake osobe. Naravno da se postavlja pitanje o ozbiljnom propustu i da postoji koordinacija između zemalja članica. Rusiji se mora poslati poruka da tu postoji NATO kao alternativa i da je spreman jedinstveno reagirati u slučaju ugroženosti bilo koje zemlje u okruženju Ukrajine, što bi već trebala biti dovoljna prijetnja da se tako nešto ne dogodi. Mi smo poslali drugačiju poruku - ako nešto i leti, nismo se u stanju dogovoriti niti reagirati, nego se samo možemo pomoliti Bogu da ne završi s ljudskim žrtvama. Pitanje je koliko se možemo pouzdati u NATO.”