Piše: Darko OMERAGIĆ

Dugo očekivani zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u ponedjeljak 28. marta bi se trebali naći na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Novim zakonom o doprinosima koji je usvojila Vlada FBiH i poslala u Parlament FBiH na raspravu i glasanje predviđeno je da se bruto opterećenja na plate u FBiH sa 41,5 posto smanji na 32,5 posto, čime se zbirna stopa smanjuje za devet procentnih poena. Novim zakonom o doprinosima predviđeno je da stopa doprinosa za PIO iznosi 17,5 posto, za zdravstveno 13,5 posto, a za osiguranje od nezaposlenosti – 1,5 posto. Novost je da će se oporezivati do sada neoporezive naknade, poput naknada za topli obrok, prevoz i regres, ali taj trošak poslodavci u potpunosti mogu nadomjestiti smanjenjem zbirne stope doprinosa i uz to još i povećati plate radnika.

Pojašnjenje ovih reformskih zakona zatražili smo u Uredu premijera FBiH Fadila Novalića, a vanjski savjetnik za ekonomiju u Uredu Adnan Muminović nam je odgovorio na nekoliko ključnih pitanja koja s posebnom pažnjom prate svi kojih se tiče najavljena reforma. Muminović kaže da ova dva zakona neće imati neutralan efekat po budžet FBiH jer će njihovim stupanjem na snagu FBiH koštati između 150 i 200 miliona KM godišnje.

SMANJENJE ZBIRNE STOPE

"Međutim, ovdje je ključna stvar smanjenje zbirne stope doprinosa za devet postotnih poena. Mi imamo generalni problem jer smo država koja ima veću stopu doprinosa od evropskog prosjeka i stoga o ovom problemu pričamo dugo i sada je konačno došlo vrijeme da to mijenjamo. Što se tiče novog Zakona o doprinosima i oporezivanju do sada neoporezivih naknada imamo dvije ključne stvari, a jedna je da opterećenje ove naknade može biti nadomješteno smanjenjem zbirne stope doprinosa. Poslodavcima je ostavljen prostor da radnicima nadomjeste gubitak zbog ovog oporezivanja i da im povećaju plate. Druga ključna stvar je što ćete zbog plaćanja doprinosa za PIO jednog dana imati veću penziju", kaže Muminović.

Privreda u FBiH će, prema procjenama Vlade FBiH, samo na osnovu doprinosa biti rasterećena za oko 400 miliona KM. To rasterećenje poslodavci mogu iskoristiti za rast plata, novo upošljavanje i investicije.

"Po neoporezivanju naknada smo jedinstveni u Evropi, ali bi ubuduće stvari trebale biti pojednostavljene. Strani investitori će ubuduće znati da je to stopa od 32,5 posto i da se sve tako oporezuje. I na osnovu toga očekujemo pozitivne efekte. Što se tiče Zakona o porezu na dohodak, najvažnije je reći da se neoporezivi dio podiže sa 300 KM na 800 KM za sve u FBiH. To znači da do 800 KM vašeg prihoda nećete platiti nijednu KM poreza na dohodak. To je, prema našim procjenama, polovina radnika u FBiH. Sav dohodak iznad 800 KM se oporezuje po stopi od 13, umjesto dosadašnjih deset posto. Ovo će biti nepovoljnije samo za one koji u FBiH imaju dosta velike plate, a njih je oko pet posto. 90 i više posto radnika u FBiH će plaćati manji porez na dohodak od dosadašnjeg. Od ovih zakona će većina radnika u FBiH imati korist", rekao nam je Muminović.

U FBiH se godišnje isplaćuje 1,1 milijarda KM neoporezivih naknada. U svijetu se ovaj dohodak oporezuje, pa tim putem ide i FBiH. Mnogi su se pitali kako će na ovu reformu odreagovati poslodavci. Da li će radnici povećati plate kada se smanje njihovi izdaci državi? Odgovor na to pitanje se nameće sam po sebi jer zbog malih plata svake godine iz BiH odlazi na hiljade radnika. Ukoliko im poslodavci u FBiH ne povećaju plate čak ni nakon ove reforme može se očekivati da im neće imati ko raditi. Čak i sada se radna snaga uvozi.

PRODUKTIVNIJA EKONOMIJA

"Siguran sam da će poslodavci u velikoj mjeri iskoristiti mogućnost da ljudima povećaju plate da bi kvalitetne radnike zadržali u državi i na radnom mjestu. Moguće je da će neki poslodavci višak novca iskoristiti za veće investicije, a to će dovesti do većeg zapošljavanja i produktivnije ekonomije. Dovoljno je da mali broj poslodavaca poveća platu i da time postanu atraktivniji, te time privuče radnike sebi. To se neće desiti preko noći, ali će se desiti", naglašava Muminović.

Reforma ova dva zakona bi u budućnosti trebala donijeti rast plata, ali i stvaranje boljih uslova za poslovanje u FBiH. To bi onda trebalo da privuče domaće i strane investitore, a u konačnici da stvori preduslove za dodatno smanjenje bruto opterećenja na rad, a samim tim i novi rast plata. No da bi se to dogodilo potrebna nam je stabilna politička situacija u državi, te dobri i sposobni poslodavci. Radnici su tu najmanji problem jer da je do njih ne bi bili toliko dobri svojim poslodavcima u zapadnoj Evropi.

Ukoliko zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima budu usvojeni na oba doma Parlamenta FBiH na snagu bi trebali stupiti 1. januara 2023. godine.