Prema informacijama, uputili bi ga predstavnici Evropske unije.

Čolo je rekla da će vidjeti da li postoji saglasnost u Interresornoj radnoj grupi da ovaj paket bude upućen u parlamentarnu proceduru.

"Ako ne bude takve saglasnosti, vidjet ćemo ko želi od zastupnika da potpiše i da tako bude upućen u proceduru. Ono što mogu reći jeste da će SDA podržati taj paket integriteta izbora", dodala je Čolo.

Pojasnila je da je riječ o preciziranju određenih pitanja koja se odnose na finansiranje izbora, imenovanje biračkih odbora, preciznije definiranje govora mržnje, finansiranje izborne kampanje, pitanje izbornih jedinica i broja mandata, odnosno sve ono što su preporuke OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Jedna od promjena se odnosi na uvođenje mirovanja mandata, što znači da kada neko dobije mandat u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da mu mandat u Parlamentu miruje dok obavlja izvršnu funkciju. Kod finansiranja izbora definirano je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može, u situaciji kada nema usvojen budžet institucija BiH, posebnom odlukom odrediti da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dobije sredstva za izbore.

Da li će u parlamentarnu proceduru biti upućene još neke izmjene Izbornog zakona BiH, one političke o kojima su predstavnici HDZ-a BiH, SDA, SBB-a, HDZ-a 1990, NiP-a i NES-a vodili pregovore bez konačnog dogovora, još nije poznato. Određena najava postoji. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kazao je u utorak da su na pregovorima usaglasili način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, te način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iz Federacije BiH, gdje se razgovaralo o izboru po modelu elektora. Međutim, o tome nije postignut konačan dogovor.

"Još postoji mogućnost da neko pokrene procedure na tragu dogovorenog da bar taj dio odradimo kroz izmjene Izbornog zakona. Za to postoji prostor, za to nam treba natpolovična većina", rekao je u utorak Čović najavivši da će o tome razgovarati s predstavnicima bošnjačkog i srpskog naroda kako bi vidjeli da li su u stanju nešto od dogovorenog izvući i staviti u proceduru. Nije precizirao s kim će razgovarati.

Čolo je prokomentirala da svaki zastupnik može predložiti amandmane na Ustav BiH i izmjene Izbornog zakona BiH, ali da nije dogovoren model izbora članova Predsjedništva BiH.

Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba zastupnika DF-a u Parlamentu BiH, istakao je da im je prihvatljiv izborni paket vezan za unapređenje integriteta izbora, uvođenje informacionih tehnologija, eliminaciju lažnog prijavljivanja stranaka i nezavisnih kandidata, malverzacije oko glasanja u odsustvu i sve ono što će podići nivo transparentnosti.

"Cilj je izvršiti dekriminalizaciju izbornog procesa. Ovaj dio sada treba ponuditi zastupnicima i klubovima zastupnika koji će ovo podržati i da se pusti u parlamentarnu proceduru. Ovo će biti svojevrsni test za političke stranke koje žele ili ne žele dekriminalizirati izborni proces", dodao je Đonlagić.

Stava je da, ako ovo pitanje bude išlo preko Interesorne radne grupe, čiji je i on član, to neće dati rezultat, jer će se ići na odugovlačenje i konačno da ne bude usvojeno.

S druge strane, kaže Đonlagić, neprihvatljivi su modeli koji su bili predloženi i za koje su saznali preko medija, a tiču se Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta FBiH.

"To su prijedlozi koji dijele i cijepaju zemlju po ekskluzivno etničkim kriterijima. To ne smije i neće proći sve dok postoji i jedna zastupnička ruka građanskim stranaka u državnom parlamentu", kazao je Đonlagić.

Istakao je da imamo važeći Izborni zakon po kojemu su održani i izbori 2018. gdje su svi učestvovali, i da će zato izbori u oktobru biti održani.

(Faktor)