U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" održan je akademski diskurs o temi “Sigurnosni izazovi u svijetu-slučaj Ukrajina i reperkusije na BiH” o kojoj je govorio akademik prof.dr. Nedžad Korajlić.

Podvukao je da se o sigurnosnoj situaciji u BiH i regionu, naročito području Zapadnog Balkana, mnogo priča nakon invazije Rusije na Ukrajinu, te o mogućim efektima rusko-ukrajinskog rata na sigurnosne izazove.

"Postoje neki planovi, na što upozoravaju zvaničnici UN-a, NATO-a, Evropske unije, SAD-a kao i mnogi zapadni političari, da bi mogao taj ukrajinski scenario da se prenese na prostor Zapadnog Balkana, odnosno BiH. To bi bila loša odluka onih koji bi se upustili u takvo nešto jer će se naći na krivoj strani historije", rekao je Korajlić.

Svjetski mediji svakodnevno izvještavaju o mogućem ratu, zapravo prelijevanju rata, kako pišu, iz Ukrajine u Bosnu i Hercegovinu.

"U tome prednjače njemački mediji i u tom smislu postavljamo sebi pitanje, koje su to poveznice BiH sa Ukrajinom kada je u pitanju sigurnosni aspekt? Ne vidi se direktna poveznica BiH i Ukrajine ali poveznica postoji u kontekstu svih drugih zemalja, od Bugarske, Rumunije, Mađarske, dakle jednog dijela bivših članica Varšavskog pakta, te Srbije, i da bi u tom dijelu bila prikopčana BiH i Republika Hrvatska. Interes Rusije je izlazak na toplo more. To je, dakle, preko Jadranskog mora. A da bi to realizirali, morali bi da pređu granice NATO saveza od Rumunije, Bugarske, do Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i BiH", kazao je Korajlić.

Ističe da je situacija krajnje ozbiljna i zbog toga što se sve više “zvecka” nuklearnim, biološkim i hemijskim oružjem, a što bi bilo pogubno za civilizaciju uopće.

Korajlić je uvjeren da će određene snage, a i sam Putin shvatiti u kojoj je opasnosti privreda i narod Rusije, te i to gdje ga može odvesti nastavak jedne takve avanture.

"Iako je britanski izaslanik za Zapadni Balkan Stuart Peach prije nekoliko dana za hrvatske medije izjavio da je stanje u BiH zabrinjavajuće, dodao je da je ruska invazija na Ukrajinu izazov koji se ne smije preliti na prostor Balkana. Pri tome navodi da je stanje u BiH političko, a ne sigurnosno pitanje, Pič je pozdravio nedavno povećanje broja vojnika EUFOR-a u BiH sa 600 na 1.100. Naziva to vidljivom demonstracijom prisutnosti. Naravno, to je izuzetno pohvalno za Evropsku uniju i članice NATO-a koje su dale svoje vojnike u tu misiju. I to je jedna simbolična brojka, kada bi se gledalo vojno. Međutim, to je vrlo značajno, ukoliko dođe do eskalacije ili do pokušaja destabilizacije prostora. To mogu biti korisne snage za prihvat novih snaga NATO-a i drugih jedinica koje bi se uputile ka BiH radi očuvanja mira", rekao je Korajlić.

Po njegovim riječima Rusija je u svojim problemima u Ukrajini i veoma teško će se po sadašnjem stanju stvari izvući, pa bi bilo kakvo započinjanje nekih aktivnosti u BiH bilo porazno za njih.

"U tom dijelu BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo imaju značajne potencijale uz prisustvo NATO-a u ovom području kao i Albanija. Tako da ni Srbija najvjerovatnije neće učiniti nešto nepromišljeno. To bi bilo loše za trenutnu situaciju na području Srbije i regiona. Aktivno učešće u BiH NATO-a, Evropske unije, i što je najvažnije, SAD-a i njihovo prisustvu u BiH, je od vitalne važnosti za stabilnost i sigurnost BiH i Zapadnog Balkana", poručio je generalni sekretar Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof. dr. Nedžad Korajlić.