Naša tijela trebaju vodu kako bi funkcionirala, ali nekad je tijelo može zadržati u prekomjernim količinama i to nakupljanje vode naziva se zadržavanje vode što se manifestira fizički na način da tijelo izgleda abnormalno natečeno.

U većini slučajeva, kratkotrajno zadržavanje vode ne predstavlja ozbiljan problem, niti izaziva ozbiljne zdravstvene probleme. Međutim, dugoročno zadržavanje vode može uzrokovati neke štetne nuspojave.

Zdravstvena stanja koja mogu uzrokovati zadržavanje tekućine kao nuspojavu uključuju cirozu jetre, zatajenje srca, zatajenje bubrega, preeklampsiju (opasno stanje povezano s trudnoćom) i predmenstrualni sindrom.

Donosimo pet glavnih razloga zašto tijelo zadržava vodu te kako izbjeći taj problem.

1. Prehrana

Natrij, odnosno kuhinjska sol, esencijalni je nutrijent koji služi za niz važnih tjelesnih funkcija, ali potrebne su nam samo male količine. Prečesto hrana koju jedemo sadrži prekomjerne količine soli, što uzrokuje zadržavanje tekućine i debljanje.

Preporuka: Preporučena količina unosa natrija iznosi 2300 miligrama ili manje dnevno. To zvuči puno, ali radi se o samo žličici soli. Ograničite unos soli korištenjem alternativa, kao što su začinsko bilje i začini. Kumin, kopar, češnjak, đumbir, origano, luk, kadulja i papar su sve održivi izbori. Limunov sok, senf i ocat također mogu dodati malo okusa bez korištenja puno soli.

2. Način života

Dugotrajno sjedenje ili stajanje uzrokuje da tjelesno tkivo zadržava vodu. Sjedilački, neaktivni način života također može uzrokovati zadržavanje vode. Naravno, u oba slučaja dolazi do pojave fizičkih simptoma, uključujući natečene gležnjeve i noge.

Preporuka: Važno je održavati cirkulaciju krvi kroz čitavo tijelo. Ako vaš posao zahtijeva da cijeli dan sjedite za stolom, uzmite kratke pauze da izađete van i malo se krećete. Parkirajte dalje od svoga doma tako da prije i poslije posla odradite lijepu šetnju. Koristite stepenice umjesto lifta. Budite kreativni. Ako ste neaktivni, važno je shvatiti prednosti vježbanja. No, ne morate rigorozno trenirati - pokušajte odraditi 15 do 30 minuta lagane do umjerene tjelovježbe tri puta sedmično.

3. Lijekovi

Mnogi lijekovi na recept navode zadržavanje vode kao nuspojavu. Tu spadaju antidepresivi, beta-blokatori, lijekove za krvni tlak, lijekovi za kemoterapiju te nesteroidni protuupalni lijekovi bez recepta. Najčešći nesteroidni protuupalni lijekovi su aspirin, ibuprofen i naproksen.

Preporuka: Smanjenje lijekova na recept zahtijeva konzultaciju s liječnikom. Razlog zbog kojeg je potreban liječnički nadzor jest moguća pojava simptoma "odvikavanja" koji se često javljaju dok se tijelo prilagođava manjim količinama lijeka. Posjet liječniku također se preporučuje ako primijetite prekomjerno naticanje od nesteroidnih protuupalnih lijekova ili drugih lijekova za ublažavanje bolova.

4. Hormoni

Vrlo je uobičajeno da žene tokom perimenopauze i menopauze osjete izrazitu nadutost što je često nusprodukt zadržavanja vode, crijevnih plinova i smanjene proizvodnje žuči ili kombinacije to troje. Hormoni estrogen i progesteron igraju značajnu ulogu u zadržavanju tekućine. Do zadržavanja vode može doći kada je razina estrogena previsoka ili kada je razina progesterona preniska. Hormonska neravnoteža je razlog što je zadržavanje tekućine vrlo često tokom predmenstrualne faze.

Preporuka: Prije svega obratite pažnju na prehranu te izbacite ili smanjite namirnice koje uzrokuju nadutost i plinove. Ako to ne riješi problem, možda će biti potrebno napraviti test za alergije i intoleranciju na hranu. U rijetkim slučajevima može biti potrebna hormonska nadomjesna terapija pod nadzorom ginekologa.

5. Problemi sa srcem   

Zadržavanje tekućine uzrokovano problemima sa srcem može se očitovati u obliku naticanja nogu i trbuha. No, ne treba paničariti i zaključivati unaprijed već je vžno obratiti se liječniku za detaljnije pretrage. Uobičajeni simptomi zatajenja srca uključuju vrtoglavicu, umor, ubrzan rad srca, slabost i otežano disanje.

Preporuka: Odmah se obratite liječniku. Rizik od zatajenja srca povećava se što se duže odgađa medicinska intervencija. Liječnik može naručiti jednu ili više pretraga, uključujući krvne pretrage, rendgenski snimak prsnog koša, elektrokardiogram (EKG), kompjuteriziranu tomografiju (CT) srca i/ili magnetsku rezonancu srca (MRI).

(Zadovoljna.hr)