Prvi predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović smatra da se na pitanju statusa državne imovine lomi sudbina BiH.

"RS ne odustaje u namjeri da jednostranim odlukama uzurpira državnu imovinu. Ako uspiju oteti grunt državnoj imovini bliže su svom secesionističkom cilju. Tada i Srbija može likovati. Želim da vjerujem da će to ostati samo neuspjeli pokušaj čiji će akteri biti sankcionisani", navodi Lazović.

Dodaje da su, kada je u pitanju državna imovina, činjenice u potpunosti na strani države BiH.

Lazović navodi da je argumentacija sljedeća:

- Da li je tačno da je Republika BiH 6. aprila 1992. godine međunarodno priznata od Evropske zajednice (sadašnje EU)? Odgovor je: Tačno je.

- Da li je tačno da je RBiH 7. aprila 1992. godine priznata od SAD-a? Odgovor je: Tačno je.

– Da li je tačno da je RBiH 22. maja 1992. primljena u članstvo UN-a ? Odgovor je: Tačno je.

– Tačno je i da je, zbog zaustavljanja rata, Republika BiH pristala u Dejtonu 1995. da u njenim međunarodno priznatim granicama egzistiraju dva entiteta, FBiH i RS. To ujedno znači da je država BiH i vlasnik ta dva entiteta. Bez BiH entiteti ne mogu postojati.

Ako je država BiH vlasnik ta dva entiteta onda su i sva prirodna bogatstva koja se nalaze na području tih entiteta vlasništvo BiH, navodi Lazović i zaključuje:

"Pravo korištenja državne imovine je drugo pitanje. O tome se treba i mora razgovarati. Status državne imovine reguliše se zakonom. U Parlamentarnoj skupštini BiH potrebno je donijeti Zakon o državnoj imovini kojim će se utvrditi vlasništvo kao i pravo korištenja državnom imovinom nižih nivoa vlasti. To je ispravan način kojim se poštuje i realizira odluka Ustavnog suda BiH o statusu državne imovine…"