Bosna i Herecegovina prvi put ima suficit u robnoj razmjeni za zemljama zone slobodne trgovine CEFTA (Central European Free Trade Agreement).

Izvoz u zemlje CEFTA (Albanija, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo) u periodu januar-mart 2022. godine iznosio je 803 miliona KM, dok je uvoz bio 781 milion KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Tako je prvi puta pokrivenost uvoza izvozom nadmašila 100 posto i iznosila je 102,8 posto.

Ovo se dogodilo zahvaljujući rastu izvoza u prvom kvartalu od čak 69,4 posto, dok je uvoz imao manji rast koji je iznosio 47,4 posto.

Popravljanju bilansa sa zemljama CEFTA najviše je doprinijelo poboljšanje robne razmjene sa Srbijom, koja je ubjedljivo najveći trgovinski parner BiH u okviru ove zone slobodne trgovine a sa kojim je BiH redovno bila u velikom deficitu.

Izvoz u Srbiju iznosio je 589,7 miliona KM u prva tri mjeseca ove godine i 86,7 posto je veći nego u istom periodu lani, dok je uvoz bio 691,8 mil KM i povećan je za 46,7 posto. Zahvaljući tome pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom narasla je na 85,2 posto.

Bosna i Hercegovina ne može parirati Srbiji u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u kojem je ova zemlja najjača u regiji, pa je tako uvoz hrane i živih životinja iz ove susjedne zemlje za tri mjeseca ove godine iznosio 145,7 mil KM, dok je bh. izvoz ovih proizvoda u Srbiju bio 36,2 mil KM.

Zabrana izvoza žitarica, ulja i brašna koju je Srbija uvela početkom marta uticala je na manji uvoz poljorpivrednih roba iz Srbije nego inače, a takođe je uticao i na ukupan na manji uvoz iz ove zemlje, što je na kraju rezultiralo i boljim bilansom BiH u razmjeni sa Srbijom, a na kraju i sveukupno na nivou CEFTA-e.

Od ostalih zemalja CEFTA-e BiH je u velikom suficitu u razmjeni sa Crnom Gorom (izvoz 143,3 mil KM, uvoz 25,8 mil KM), dok je u blagom deficitu sa Sjevernom Makedonijom (izvoz 35,3 mil KM, uvoz 44,0 mil KM).

Veći izvoz nego uvoz BiH bilježi i u trgovinskim odnosima sa ostalim zemljama CEFTA (Albanija, Kosovo, Moldavija) u koje je sveukupno gledano izvezena roba u vrijednosti 34,4 mil KM, a uvezena u vrijednosti 19,4 miliona KM.

Iako mnogi smatraju da je CEFTA prevaziđena, posebno izgubiši na značaju ulaskom Hrvatske u Evropsku unija, ova zona slobodne trgovine odigrala je važnu ulogu u povećanju obima trgovinske razmjene u regionu, uprkos teškoćama i određenim nedostacima. Može se reći da se za BiH pokazala dobrom ako znamo da je trgovinska razmjena sada uravnotežena a još prije deset godina pokrivenost uvoza izvozom sa ovim zemljama bila je svega 66 posto.

Ipak, razmjena BiH sa zemljama CEFTA čini tek 15 posto sveukupne vanjskotrgovine razmjene zemlje i smanjuje se na uštrb sve većeg trgovinskog bilansa sa glavnim trgovinskim partnerskim područjem – Evropskom unijom.