ŽELJKO KOMŠIĆ ZA NOVOSADSKI PORTAL: "Konstitutivnost je genocidna odrednica! Zapad zna da ZA VRATOM IMAMO..."

Dodikova politička sudbina ovisi o ishodu ruske agresije na Ukrajinu. Ako Putin ne savlada Ukrajinu, Dodik ima manje šanse za političko preživljavanje. Jedan od Dodikovih zadataka je izazivanja sukoba, ali je pitanje njegovih mogućnosti za tako što, kazao je Komšić u razgovoru za novosadski portal "Autonomija.info".

  • Politika

  • 24. Apr. 2022  24. Apr. 2022

  • 16

Član Predsjendištva BiH Željko Komšić govorio je jučer za porta novosadski portal "Autonomija.info". Na nedavne poruke američkog izaslanika Gabriela Escobara da je korupcija a ne ustavni poredak BiH zasnovan na etničkoj diskriminaciji građana ključni uzrok krize i nestabilnosti te zemlje, Komšić odgovara da su "korupcija i vlast kriminalnih etno-nacionalističkih elita u uzročno-posljedičnoj su vezi: princip konstitutivnosti i korupcija dva su oka u glavi – jedno bez drugog teško može. Zato smo tu gdje smo".

"Etnički zasnovan politički sistem u BiH vidno je postao alatom za blokiranje svih normalnih procesa u državi, koji bi trebalo da nas vode u evro-atlantske integracije. Da bismo krenuli naprijed, moramo se istovremeno riješiti i jednog i drugog – i konstitutivnosti i korupcije. Mislim da je gospodin Escobar na dobrom tragu da precizno dijagnosticira glavni uzrok suštinskog problema u BiH", rekao je Komšić. Njegov intervju za portal "Autonomija.info" prenosimo u cjelosti. 

Je li Zapad nešto naučio iz ruske agresije na Ukrajinu? Da li je konačno shvatio da su ključni izvor nestabilnosti regiona ruske ekspoziture na Balkanu – Srbija i entitet Republika Srpska?

To će se najbolje vidjeti kroz poteze Zapada prema antiustavnim aktivnostima koje provode Milorad Dodik i vlasti entiteta Republika Srpska. U političkom smislu, za sada su jedino SAD i Velika Britanija bile konkretne, dok je Njemačka otpočela sa sporadičnim ekonomskim sankcijama.

Sankcije koje su izrečene Dodiku nisu dovoljne. Dodik, naime, nastavlja sa svojom destabilizirajućom politikom i neće se zaustaviti. Njegova najava prolongiranja donošenja antiustavnog zakona u Narodnoj skupštini RS, kojim se preotimaju nadležnosti države iz oblasti odbrane i formira Vojska Republike Srpske, samo je bacanje prašine u oči pojedinim zemljama članicama EU kako ne bi pratile SAD i Britaniju u sankcijama. Imam utisak da je nekada dovoljno da Dodik prospe čistu obmanu, koju pojedini iz EU sa zadovljstvom prihvate. Upravo sam prije ovog razgovora pročitao kako je izvjestitelj EU Parlamenta za BiH Poalo Rangel poručio da EU u tome smislu treba koristiti sankcije, što svakako pozdravljam. Ipak, ako na trenutak mogu biti ciničan, parafrazirao bih staru poslovicu: dabogda, kćeri, da te beg uzme, jer oko EU ruski svatovi kruže.

Ukrajina dobija status kandidata za članstvo u EU, što je sa BiH?

Bosna i Hercegovina i Ukrajina moraju istovremeno dobiti kandidatski status za članstvo u EU. Ukoliko BiH to ne bi dobila, a vidimo da je puno govora o kandidatskom statusu Ukrajine, uvjeren sam da bi to ohrabrilo proruske snage u Bosni i Hercegovini da nastave sa još većom destabilizacijom zemlje i blokadama, kako u funkcionisanju institucija države, tako i blokadama u okviru reformskih procesa. Možda će nekome zvučati nategnuto, ali stepen proruske političke destrukcije u Bosni i Hercegovini jednak je onome u Ukrajini. U tom smislu se ne možemo tješiti time što ne pucaju po nama ako je već jasno da razaraju državu i dezavuišu sve što bi bilo od koristi i za državu i za sve njene građane. Zato BiH i Ukrajina u paketu moraju dobiti kandidatski status.

Umjesto EU, BiH je ponuđen "Otvoreni Balkan". Trpi li i dalje BiH pritiske američkog izaslanika Gabriela Escobara?

Ne bih rekao da je riječ o pritiscima.

Nego?

Usljed mnogo različitih tumačenja, ponekad neke izjave u javnosti dobiju predimenzionirano značenje. Svakako, i na tu se temu razgovaralo sa našim američkim partnerima. Znate da je u BiH veoma teško postići konsenzus oko krupnih pitanja. Naravno, procijenit ćemo šta je u najboljem interesu države BiH, poštujući stavove zvaničnika prijateljskih država, za koje sam uvjeren da razumiju poziciju naše zemlje i više nego što se to čini. Poznato Vam je, pretpostavljam, da je novembra 2020. u Sofiji, na Samitu EU-Zapadni Balkan, a unutar Berlinskog procesa i sa potpunom primjenom evropskih standarda, BiH potpisala pristupanje Zajedničkom regionalnom tržištu (CRM). Ti evropski standardi, tvrdi i Escobar, štite nas od sumnjivih i tzv. investicija koje dolaze sa Istoka, iz Kine, na primjer. Istovremeno, otvaraju nas prema zapadnim investitorima koji imaju ugrađene evropske standarde. To smatram veoma važnim i to treba primijeniti.

Kolike posljedice trpi BiH zbog agresije Rusije na Ukrajinu?

Velike. I ekonomske i političke. Kao i u cijelom svijetu, i u BiH je došlo do naglog povećanja cijena roba i osnovnih životnih potrepština izazvanih tržišnim zemljotresom koji se pokazuje jači od onog koga je proizvela pandemija koronavirusa. Tu pandemiju, uzgred, više niko i ne pominje, baš kao da je nikada nije ni bilo.

Pomenuli ste i političke posljedice…

One su neminovne. Premda, iskreno govoreći, stvari se polako kristališu: veoma jasno su se pozicionirali proruski igrači okupljeni oko saveza Milorad Dodik – Dragan Čović. Njihove politike prema ruskoj agresiji na Ukrajinu ogoljene su do srži i to od njih samih. Potezima koje povlače, Dodik i Čović jasno su stali na stranu Rusije, što nije ni novost ili iznenađenje.

Mediji često rusku agresiju na Ukrajinu upoređuju sa srpskom agresijom na BiH devedesetih. Slike razorenog Mariupolja, ukrajinske civilne žrtve, stravični zločini u Buči podsjećaju na Sarajevo, Srebrenicu… Doživjeli ste strahote rata devedesetih, možete li reći imal li mjesta tim poređenjima?

Po stepenu razaranja, po formi zločina i po političkoj prirodi ruske agresije na Ukrajinu zaista se može povući jasna paralela sa BiH. Jedina razlika je u tome što je Ukrajina dobila kakvu-takvu pomoć u oružju, a braniocima Republike Bosne i Hercegovine ne samo da je ta pomoć izostala, nego je bila i zabranjena. Morali smo se boriti tri godine, otimati oružje od agresora – u jednom periodu čak i dvostrukog agresora – kao i protiv pete kolone Fikreta Abdića. Tek na kraju rata smo dobili malu pomoć u formi NATO intervencije. I u tom smislu, opstanak Bosne i Hercegovine kao države u periodu 1992–1995. spada u red svjetskih čuda.

Zabrinjava li Vas ubrzano naoružavanje Srbije?

Posljednji put me je srbijansko naoružanje, tj. tada jugoslovensko, zabrinulo kada su avioni JNA u aprilu 1992. nadlijetali moj grad. Poslije više nisam imao vremena za zabrinutost, jer sam se morao boriti. Vjerujem da sada to više nije moguće, a ne gajim nikakve iluzije o tome zašto i zbog koga se Srbija naoružava. Ako to oružje ikada bude upotrebljeno, neka to bude, kako predsjednik Aleksandar Vučić kaže – u odbrambenom kapacitetu. Na nama ga neće isprobavati!

Pod embargom Zagreba i Beograda

Srbija često ističe da poštuje Dejtonski mirovni sporazum, u kojem, pored ostalog, postoje odredbe o balansu vojnih snaga Srbije, BiH i Hrvatske. Da li te odredbe još uvijek važe, budući da ih gotovo niko i ne spominje?

Svi smo odavno umorni od slušanja fraza o poštovanju Dejtonskog sporazuma.

Zašto fraza?

Zato što svako malo neko iz vlasti Srbije izlazi sa pričom o „srpskom svetu“ i o tome kako Drina nije granica. Možda smo nekada bili naivni; više nismo. Pitali ste me o balansu… Bojim se da i u tom smislu danas imamo samo disbalans, budući da i dalje živimo pod vrstom embarga, koji nam ovaj put nameću Beograd i Zagreb. Naime, nije realno da BiH prati tu trku u naoružanju, jer je, prije svega, naš suverenitet ograničen time što odluku o tome moramo donijeti konsenzusom: zajedno sa ekspoziturama Beograda i Zagreba u BiH, oličenih u SNSD-u i HDZ-u. Ukoliko se promjeni odnos tih snaga unutar BiH, mogli bismo eventualno pokušati da pariramo na tom polju. Zato su, gledano iz ugla zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta, za BiH ključne NATO integracije. One su danas važnije od EU integracija.

Jasno je da Milorad Dodik ne namjerava da poništi neustavne odluke koje je donijela Skupština entiteta RS. Hoće li entitet RS uspjeti da se suprotstavi odluci Visokog predstavnika?

Činjenica je da se već suprotstavlja. Predsjednica tog entiteta je, nakon britanskih sankcija i odluke Visokog predstavnika da stavi van snage Zakon o nepokretnoj imovini RS, koji znači pokušaj otimanja imovine države BiH, poručila da su oni u fazi pronalaženja načina primjene tog antiustavnog zakona. Ovo vam jasno govori u kojem pravcu ide njihova politika, te da se ona mora strožije kazniti.

Kako tumačite susret Visokog predstavnika sa predsjednikom Vučićem u Beogradu? Kontroliše li predsjednik Vučić Dodika?

Nemam nijedan razlog da vjerujem u to da Dodik svoje poteze povlači mimo saglasnosti Beograda. Priča da se Dodika ne može kontrolisati je smiješna. On nikada nije imao nikakvu nezavisnost u svome političkom djelovanju, samo je mijenjao mentore. Nekada su to bili američki, a već duže od deceniju mentorstvo nad njim polažu Moskva i Beograd.

Može li Dodikova politika dovesti u pitanje mir u BiH? Kako vidite njegovu političku sudbinu?

Dodikova politička sudbina ovisi o ishodu ruske agresije na Ukrajinu. Ako Putin ne savlada Ukrajinu, Dodik ima manje šanse za političko preživljavanje. Jedan od Dodikovih zadataka je izazivanja sukoba, ali je pitanje njegovih mogućnosti za tako što.

Moskva podržava destrukciju u BiH

Imaju li zapadni partneri razumijevanja za to što BiH nije uskladila svoju spoljnu politiku sa politikom EU, tj. što nije uvela sankcije Rusiji?

Bosna i Hercegovina se kroz Ujedinjene nacije i Vijeće Evrope pridružila zemljama Zapada kada je riječ o mjerama protiv Rusije. S obzirom na to da su naši zapadni partneri svjesni da, uzmemo li u obzir unutrašnje okolnosti u BiH, to nije bilo ni malo lako, naš stav u navedenim institucijama primijećen je i pozdravljen. Zapad zna da za vratom imamo Dodika i Čovića, koji se za Rusiju bore kao lavovi. Istovremeno, znaju da ovdje postoje i oni koji se bore protiv Dodik-Čović političke podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu. Svrstavanje Čovića i Dodika na stranu Rusije kontinuitet je odličnih političkih odnosa između HDZ-a i SNSD-a kada je riječ o razvaljivanju države BiH uz pomoć Rusije, koja im nikada u tome ne izostaje. Moskva podržava njihovu destrukciju, bilo da je riječ o NATO putu BiH, o Izbornom zakonu, ili o nekom dnevnopolitičkom pitanju.

Kako na taj savez gleda službeni Zagreb?

Tu spregu ni Zagreb više nije u stanju prekinuti. Mislim da to razumije i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji nije uspio Čovića distancirati od Dodika i proruske politike. To je jasno svima, izuzuev možda nekima u Sarajevu, koji zapravo i ne žele da im to bude jasno. A i kad ne žele, počinjem sumnjati da im to odgovara.

Govorite o…?

Njihova imena možete pronaći ako pogledate ko to u Sarajevu zagovara priču o „legitimnom predstavljanju naroda“ i slično.

Kako vidite poziciju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji ponavlja da Dodik i njegova politika nisu najveći problem BiH?

Od Milanovića me više ništa ne može iznenaditi. Ipak, predlažem da tvrdnje koje citirate objasni Britancima i Amerikancima. Rusima ih ne mora objašnjavati, jer očito misle isto.

Kažete da su Vam neprihvatljive promjene Izbornog zakona BiH, na čemu insistiraju HDZ i zvanični Zagreb. Zašto su neprihvatljive?

Više je razloga. Prvo i osnovno, većina građana BiH protivi se izmjenama izbornog zakona po kojem bi se biračima na ruke stavile trake – žute, bijele ili neke druge, odnosno zakona po kojem bismo imali posebne glasačke kutije za Bošnjake, za Hrvate i za Srbe, a bez kutije za ostale građane BiH. To je i antibosanski i anticivilizacijski i niko normalan tako nešto ne želi. Drugo, protivim se i zato što je to u suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, koje nalažu otklanjanje, a ne produbljivanje etničke diskriminacije. Danas sam dobio pismo njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, u kojem se kaže da se kroz reformske procese ne smiju produbljivati etničke podjele, što je jasno govori šta vodeća zemlja EU o tome misli. Treće, svi zahtjevi u potpunoj su suprotnosti sa četrnaest prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Drugim riječima, kada bismo HDZ-ove zahtjeve realizirali, zasigurno nikad ne bismo postali članicom EU.

Konstitutivnost je genocidna odrednica

Hoćete da kažete da Čovićev HDZ ne želi BiH u EU?

Iz svega što sam naveo može se izvesti logičan zaključak: HDZ BiH najveći je i istinski neprijatelj članstva BiH u EU. Ustav i Izborni zakon mora se mijenjati u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Mišljenjem Evropske komisije, što ne odgovara HDZ-u BiH.

Zašto im ne odgovara?

Zato što su i pomenute presude i Mišljenje Evropske komisije u suprotnosti sa politikom HDZ-ovog navodnog legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Podsjetiti ću Vas da u presudi Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, u slučaju Zornić, preciznije u stavu 43, jasno stoji da se na konstitutivnost naroda moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja. Prema tome, konstitutivnost je genocidna odrednica ili, ako hoćete, proizašla je iz činjena genocida i etničkog čišćenja. Zato je nedavno Željana Zovko, napadajući Nizozemsku koja se protivi principu konstitutivnosti, negirala i genocid u Srebrenici i svodila ga na nivo mita. Ti pojmovi su usko povezani. Kada ih, pozivajući se na presude međunarodnih sudova, na to podsjetite, kosa im se diže na glavi, jer ne mogu da podnesu istinu.

Što onda kažete na konstataciju izaslanika Escobara da Bosna i Hercegovina može biti uređena kao građanska država tek nakon ulaska u EU?

Građani BiH su se 1. marta 1992. odlučili za građansku državu i to je historijska činjenica; lako provjerljiva kada se pažljivo pročita referendumsko pitanje. Odlučili smo se, dakle, za državu njenih jednakopravnih građana. Uslijedila je opsada Sarajeva, logori na teritorijama današnje RS i nekadašnje tzv. HZHB, genocid, silovanja, žive lomače, etničko čišćenje radi stvaranja etnički očišćenih dijelova teritorija u BiH… Počinioci tih nedjela na taj su nam način poručili kako ne može biti građanske BiH. Danas se postavlja lažna dilema: građanska BiH prije ulaska u EU ili nakon ulaska u EU?

Ponavljam: imamo presude Evropskog suda iz Strazbura koje treba provesti i bez primjene tih presuda, u skladu sa Mišljenjem Evropske komisije, ne možemo dobiti niti kandidatski status. Sa stanovišta građanske države, njihovo provođenje sad ili nakon ulaska u EU zapravo ne mijenja njihov građanski karakter, ali je činjenica da implementacijom 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije BiH postaje građanski uređena zemlja. To se mora desiti što prije, budući da bez toga nema ni kandidatskog statusa niti članstva u EU. Uostalom, zašto bismo mi od toga odustali nakon svega?! Bosna i Hercegovina će kad-tad biti građanski uređena zemlja upravo na principu jedan čovjek – jedan glas. U EU ili izvan EU.

Hoćete li se po četvrti put kandidovati za člana Predsjedništva BiH?

Hoću. Čitao sam nedavno analizu Večernjeg lista, veoma bliskog HDZ-u BiH, i nećete vjerovati – u tekstu ni traga od priče o neophodnosti izmjena Izbornog zakona, o promjeni izbornih pravila u pravcu onoga što je HDZ tražio. Odjednom su i postojeća pravila prihvatljiva. Zašto? Zato što se spekuliše imenima nekih kandidata čije kandidature navodno idu u korist HDZ-a. Kada je već tako, onda je stvar jasna: naravno da ću biti kandidat i da ću se zalagati za politiku građanske BiH. Prije četiri godine sam kazao da mi je u ovom mandatu cilj da deblokiramo NATO put BiH, to smo i uspjeli: pomaknuto je sa mrtve tačke i ide svojim tokom. Rekao sam i da mi je cilj zaustaviti anticivilizacijske izmjene Izbornog zakona, što smo također uspjeli. Neka građani presude koliko je to bilo važno i korisno za BiH.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 16

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...