Analitičari smatraju kako je Vlada Republike Srpske interventnom nabavom samo utjecala na rast cijena. 

Cijene na banjačkoj tržnici u odnosu na markete su niže i kako pristiže sezonsko voće i povrće i dalje će padati. Međutim, i pad kupovne moći je osjetan, pa građani kupuju manje količine hrane.

"'Počeli smo na kašiku prodavati, propast prava, a najgore su nam ove što dođu sa naduvanim ustima, one najviše kukaju kako je skupo, nije im skupo da naduvaju usta za 400 KM ili naprave ona čudesa od japanskih i kineskih obrva...'

'Kupuju ljudi, imate socijalni raspon kao u svemu, oni koji imaju, više kupuju kao i do sad, ljudi sa manje primanja kupuju takođe, ali manje količine...'

'Prestala sam bilo šta da poredim, kad se mora kupim, koliko mogu, a cijene su tu i tamo...'", kažu trgovci i građani.

Niže cijene na tržnici ne prate cijene u marketima tako da za brašno, ulje, meso više niste sigurni koja je cijena na dnevnom nivou. Vlada Republike Srpske kao trenutnu mjeru koja će parirati poskupljenjima vidi u akutnoj pomoći socijalno najugroženijima.

"Očekuje nas vrlo brzo, u narednih dva mjeseca, žetva žitarica, tad ćemo imati ozbiljnije rezerve za RS. Već je dat nalog da se iz onih rezervi koje smo do sada nabavljali, 1.000 tona putem mlinarske industrije RS-a, da se pretvori u brašno i da se putem pekarske industrije i Crvenog krsta doznači određena količina kuhinjama, a druga količina onim građanima koji su u statusu socijalne potrebe, tu će pored brašna biti i ulje, konzervirana hrana...", kaže Radovan Višković, premijer RS-a.

Međutim, interventne nabavke vlade nisu bile dobar potez, smatraju analitičari. Doprinijela je tome i pretjerana kupovina, ali i lov u mutnom prodavača.

"Oni koji nas snabdijevaju gledaju priliku da malo više zarade, jedna od stvari koja je doprinijela rastu cijena je interventna kupovina koju je uradila vlada, jer je time dolila ulje na vatru", navodi za BHRT analitičar Zoran Pavlović.