Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden ovih dana potpisati paket od 40 milijardi dolara dodatne vojne pomoći Ukrajini. SAD je odlučan pomoći Ukrajincima, no javlja se strah da to oružje ne završi u krivim rukama, upozorava Washington Post.

"Jednostavno je nemoguće pratiti ne samo kamo sve ide i ko ga koristi, nego i kako ga koriste", kaže Rachel Stohl, stručnjakinja za kontrolu oružja i potpredsjednica Centra Stimson.

Glasnogovornik State Departmenta kaže da su Amerikanci detaljno provjerili ukrajinske jedinice kojima šalju oružje (SAD od 2018., prema odluci Kongresa, ne smije slati oružje jedinici Azov), a istovremeno su prisilili ukrajinsku vladu oabvezati se da oružje neće davati trećoj strani bez prethodnog odobrenja američke vlade.

No, kako to kontrolirati? Polovicom aprila SAD je najavio da će poslati u Ukrajinu helikoptere Mi-17 koje je prije desetak godina kupio od Rusije. SAD je također potpisao da neće prebacivati ​​helikoptere u bilo koju treću zemlju "bez odobrenja Ruske Federacije", pa je Moskva oštro prosvjedovala na vijest da se sada šalju u Ukrajinu.

Riječ je o ogromnoj količini oružja i municije. S pripremljenim isporukama helikoptera i druge pomoći, Ukrajina će u 2022. godini primiti više vojne pomoći od SAD-a nego što su je ikada do sada dobili Afganistan, Irak i Izrael u jednoj godini.

Očekuje se da će Pentagon kupiti za Ukrajinu laserski navođene rakete i dronove za nadzor, što će se dodati popisu od već poslanih 1.400 protuzračnih sistema Stinger, 5.500 protuoklopnih projektila, 700 dronova Switchblade, 90 haubica dugog dometa, 7.000 komada malokalibarskog oružja, 50.000 komada municije…

Rakete Stinger ispaljene s ramena sposobne su srušiti komercijalne avione. To je samo jedna vrsta oružja za koje se stručnjaci brinu da bi moglo doći u posjed terorističkih grupa.

William Hartung, stručnjak za kontrolu naoružanja na Institutu Quincy, kaže da je američka vlada slijepa u pogledu praćenja oružja koje se isporučuje Ukrajini. Pogotovo ako se zna da je u Ukrajini cvjetala trgovina oružjem još od pada Sovjetskog Saveza, kada je sovjetska vojska nakon povlačenja ostavila velike količine lakog naoružanja bez odgovarajuće kontrole.

Problem je postao akutniji nakon ruske invazije 2014., u kojoj su opljačkana skladišta oružja i streljiva ukrajinske Službe sigurnosti, unutarnjih poslova i ministarstava odbrane.

"Neregularni borci s obje strane dobivali su pristup širokom rasponu vojne opreme, uključujući cijeli spektar malokalibarskog i lakog oružja", navodi se u izvještaju Small Arms Survey iz 2017. Procjenjuje se da je najmanje 300.000 malokalibarskog i lakog oružja opljačkano ili izgubljeno između 2013. i 2015.

Na sastanku ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti u martu, ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da je 16.000 dobrovoljaca s Bliskog istoka spremno boriti se zajedno sa snagama koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini. Dovođenje stranih boraca povećava opasnost da će se oružje vratiti u zemlje porijekla tih boraca kada borbe u Ukrajini prestanu. No, nejasno je koliko ih je zapravo stiglo u Ukrajinu, prenosi Jutarnji.hr.