Treći entitet u duhu je Daytonskog mirovnog sporazuma, izjavio je za novi broj Nacionala Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Ljubić je govorio o aktuelnoj političkoj krizi u BiH izazvanoj neuspjehom pregovora o promjenama izbornog zakona, kao i o predstojećim općim izborima, koji su raspisani za 2. oktobra.

Ljubić je pokušao objasniti i značenje pisma koje je predsjednik HDZ-a Dragan Čović 4. maja poslao predstavnicima međunarodne zajednice najavivši da će HNS “pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine”, ako se ne postigne dogovor o paritetu vlasti u Federaciji BiH.

Ljubić je, među ostalim, ustvrdio kako su “prava konstitutivnih naroda izvornija i važnija od prava entiteta.

„Entiteti su posljedica ili izraz prava svakog od triju konstitutivnih naroda na određeni oblik i stupanj institucionalne i teritorijalne autonomije”, kazao je on.

“Tako je izvornim Daytonom Republika Srpska bila izraz konstitutivnih prava Srba, a Federacija BiH konstitutivnih prava Bošnjaka i Hrvata. Sukladno spomenutoj odluci Ustavnog suda, legitimno je da BiH ima dva, tri ili pet entiteta, kao što je legitimno i da ne bude ni jedan, ako se legitimni politički predstavnici triju konstitutivnih naroda s time slože. Dakle, ‘treći entitet’ je sasvim u duhu Daytona, on ne predstavlja kršenje temeljnog načela Ustava BiH i sporazuma u Daytonu. U normalnim okolnostima za njegovu uspostavu potrebna je suglasnost političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda”, izjavio je Ljubić.

"Postojeći Izborni zakon BiH je nevažeći, neustavan i antidaytonski. I kao takav omogućuje Bošnjacima, koji čine 70,4 posto stanovništva entiteta Federacije BiH, da izaberu i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH te preuzmu punu kontrolu nad Domom naroda Parlamenta FBiH, a time i predsjednika FBiH i vlade FBiH. To znači da postojeći neustavni izborni zakon BiH Bošnjacima omogućava dvije trećine vlasti u Predsjedništvu BiH te sto posto vlasti na razini entiteta FBiH. Bošnjaci to mogu postići čak i u slučaju kada bi svi Hrvati u FBiH s pravom glasa izišli na izbore i svoj glas dali strankama Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i samo jednom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Dakle, sukladno postojećem IZ BiH, sto posto hrvatske izborne volje može rezultirati s nula posto vlasti i na razini entiteta FBiH i na državnoj razini. Podsjećam, sukladno izvornom Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, Hrvatima je bilo zajamčena trećina vlasti u Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH te polovina vlasti na razini FBiH. Nadam se da je sada mnogo jasnije zašto se Hrvati u BiH tako očajnički bore za izmjene Izbornog zakona te zašto Bošnjaci tako snažno i beskompromisno blokiraju te izmjene i provedbu odluke Ustavnog suda BiH U-23/14, u predmetu „Ljubić“ koja nalaže legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda „na svim administrativno-političkim razinama“. Stoga, priča o bojkotu izbora promašuje metu i zamagljuje problem. Ovdje se ne radi o bojkotu kao političkom odgovoru na stanje u društvu i državi, nego o (ne)sudjelovanju u nezakonitom, neustavnom i antidaytonskom izbornom procesu. Stoga će HNS BiH, svjestan složenih političkih okolnosti, odluku o (ne)sudjelovanju donijeti isključivo na osnovu procjene političke štete ili koristi od (ne)sudjelovanja. Kakva god odluka bila, ona će zasigurno biti u funkciji nastavka borbe za punu institucionalnu i političku konstitutivnost Hrvata u BiH. Ja smatram da bojkot izbora ne bi riješio problem, o čemu svjedoče iskustva iz susjedstva i u BiH, kazao je Ljubić.