Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99” Adil Kulenović i direktor Međunarodnog Insituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Zijad Bećirović u izjavi za televiziju Hayat objasnili su da bi sabotaža Općih izbora 2022. godine bila smatrana antiustavnim djelovanjem.

Bećirović je mišljenja da izbori ne smiju doći u pitanje.

"Pravo građana da mogu glasati je ustavno pravo. One političke stranke koje najavaljuju blokadu izbora u stvari se ne žele odreći vlasti, odnosno dokazati svoju snagu među građanima", ističe Bećirović.

Kulenović je stava da će izbori uprkos svim opstrukcijama biti održani.

"Bojim se da će snage destrukcije u savezu sa susjednim zemljama i inostranim faktorima izvršiti posljednji pritisak na promjenu izbornog zakonodavstva po želji Čovića i hegemonizama Srbije i Hrvatske. Ipak, vjerujem da će izbori biti održani, uz prolongiranje od najduže mjesec dana, no sigurno će se održati na jesen. Odgovornost nije samo na Vijeću ministara BiH, već i Parlamentarnoj skupštini BiH koji treba da osiguraju sredstva za finansiranje izbora. Do tada ćemo se suočiti sa brojnim opstrukcijama", smatra Kulenović.

Objasnio je zbog čega elektorski model izbornog sistema po uzoru na SAD nije dobro rješenje za BiH.

"Elektorski model izbora je neprihvatljiv za BiH. To je sistem koji je i u SAD-u došao u pitanje, što je pokazao izbor Trumpa za američkog predsjednika, koji je imao manje glasova od Hillary Clinton, ali je pobijedio zahvaljujući elektorskim glasovima. Taj nesrazmjer u vrijednosti glasova doveo bi do zadovoljavanja interesa HDZ-a o etničkoj vrijednosti glasa. Rješenje je u preferencijalnom načinu izbora gdje svaki birač ima mogućnost da izabere bilo kojeg kandidata sa liste. Time bi se spriječilo da stranka sa svega 10 posto stvarnih glasova podrške osvoji 100-postotnu vlast prema elektorskom modelu", pojašnjava Kulenović.

Najave HNS-a i Dragana Čovića o teritorijalnoj reorganizaciji FBiH, što bi u prevodu značilo treći entitet, Bećirović vidi kao posljedicu nedjelovanja pravosuđa.

"Neustavno i nezakonito djelovanje određenih politika trebalo je biti predmet interesovanja pravosudnih institucija i policijskih agencija. Oni jednostavno trguju dokazima među sobom, što dovodi do nesankcionisanja pojedinih političara. Međunarodna zajednica to mora prepoznati. Posljedica nedjelovanja pravosuđa jeste odlazak ljudi iz BiH. Od njih se očekuje da uspostave red u državi, u čemu je BiH daleko od toga. Uloga međunarodne zajednice je također bitna. Hrvatska je presudom Haškog tribunala utvrđena kao agresor na BiH. Sada ta zemlja pokušava ostvariti svoj utjecaj preko evropskih institucija. EU mora zagovarati vladavinu prava u BiH, a ne da donosi nakaradna rješenja štetna po našu zemlju po željama HDZ-a", upozorava Bećirović.

Da bismo otklonili opasnost od osnivanja trećeg entiteta, smatra Kulenović, neophodno je neutralizirati posljedice pravosnažno presuđenih UZP-a i genocida.

"Činjenica je da odgovornost za obnovu trećeg entiteta leži na zemljama potpisnicama Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni moraju otkloniti posljedice UZP-a i genocida Srbije i Hrvatske, koje su presuđene za ratne zločine i etničko čišćenje. Treći entitet nije u interesu hrvatskog naroda, jer bi po tome Hrvati bili primorani napustiti prostore Srednje Bosne na kojima stoljećima žive. Čoviću slijedi ono što se desilo Anti Jelaviću. Morat će napustiti dvor i biti smijenjen", kazao je Kulenović.

Dodaje da Hrvatska nije u stanju blokirati NATO put Finske i Švedske, bez obzira na prijetnje Milanovića.

"Pristojan čovjek ne bi trebao komentarisati bahate i uvredljive izjave Milanovića. Međutim, na to smo prisiljeni, zato što se radi o predsjedniku susjedne države. HDZ Hrvatske je oprezan kada je riječ o članstvu Finske i Švedske u NATO-u- Vjerujem da će prepreku predstavljati uslovi Turske. Hrvatska diplomatija je veoma agresivna. Stalno se potencira pitanje legitimnog predstavljanja. Ako se zaista želi primijeniti belgijski model konsocijativne demokratije, Hrvati će biti manje zastupljeni nego danas, a u svemu će posljedice snositi svi građani BiH kojima se nameće podjela po etnicitetu. Mi više ne želimo ostajati u preddemokratskom dobu podjela i hegemonije susjeda", ističe Kulenović.

"Nakon ruske agresije na Ukrajinu više ne postoje vojno neutralne zemlje", smatra Bećirović.

"Ukrajinska kriza je dovela do propasti koncepta neutralnosti država poput Austrije, Švicarske i skandinavskih zemalja. Švedska i Finska su sve bliže NATO-u, postoje najave da bi tim putem mogli krenuti Austrija i Švicarska. Danas se morate svrstati na stranu civiliziranog zapadnog svijeta ili agresorske Rusije. Srbija se naprosto mora opredijeliti i svoju budućnost graditi na evropskom kontinentu kojem i pripada", poručio je na kraju Bećirović.