Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozvala je danas u Briselu šefove diplomatija država članica EU da odobre ubrzani kandidatski status za našu državu te da odgode ispunjavanje 14 preuvjeta na period od godinu dana nakon izbora, a u cilju očuvanja mira i stabilnosti.

"Status kandidata za BiH je posljednja šansa koja bi mogla preusmjeriti snage u Bosni i Hercegovini i zaštititi, ne samo nas, nego i regiju Zapadnog Balkana i Evropu od efekta prelijevanja sukoba", navela je ministrica Turković.

Tokom današnjeg zasjedanja Vijeća za vanjske poslove Evropske unije, ministri vanjskih poslova država Zapadnog Balkana su razmijenili mišljenja sa kolegama iz Evropske unije.

"Nema sumnje da cijeli region dijeli svoj dio posljedica neopravdane i ničim izazvane vojne agresije na Ukrajinu. Nije iznenađenje da evropske integracije vidimo kao najjači faktor za osiguranje stabilnosti i prosperiteta svake zemlje u regiji.

Od obostranog interesa je da se proces pristupanja regiona Evropskoj uniji ubrza. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je pokazala nezapamćen nivo jedinstva i odlučnosti, pokazujući u praksi potencijal i snagu koju može imati kao globalni igrač", navela je Turković.

Kako je rekla, situacija u Bosni i Hercegovini duboko je zabrinjavajuća.

"Naše institucije su paralizovane, reformski procesi su zaustavljeni i napravljeni su konkretni secesionistički potezi. Političari koji sviraju po ruskim notama usvojili su niz zakona, jednostrano, na entitetskom nivou, koji su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, s ciljem destabilizacije zemlje.

Aktivnosti na provođenju ovih zakona nisu prestale, uprkos brojnim upozorenjima, kao i radnjama visokog predstavnika. Neka vas ne zavara optika. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastajalo se u nekoliko navrata, iako se čini da funkcioniše, nema napretka u raspravi o suštinskim pitanjima.

Vijeće ministara BiH održalo je nekoliko vanrednih sjednica, na kojima je razmatralo neznatan broj materijala. Više od 700 materijala još uvijek čeka na razmatranje i usvajanje. Među njima su reforme koje su od ključne važnosti za dobrobit naših građana.

Više puta smo podsjećani na obavezu ispunjavanja 14 ključnih prioriteta za status kandidata. Međutim, da bi postigla napredak u ovome, Bosni i Hercegovini su potrebne institucije koje rade punim kapacitetom", ističe Turković.

Navodi da se u takvim okolnostima dodatno vrši pritisak narativa o potrebi zaštite prava triju etničkih grupa u Bosni i Hercegovini.

"Pitanje koje se prirodno nameće je šta je sa običnim građanima Bosne i Hercegovine? Šta je sa pravom onih koji se ne žele identificirati ni sa jednom nacionalnom grupom, koji žele biti jednostavno građani BiH bez etničkog prefiksa, koji su rođeni i živjeli u državi, ali ne mogu ni birati ni biti birani?

Šta je sa jednakim pravima? Šta je sa evropskim standardima? Ko nas gura nazad u historijske podjele? Ljudi su uplašeni i očajnički traže signal koji smjer da izaberu. Trebamo vašu pomoć. EU može ojačati samo pomažući ljudima da pronađu pravi put naprijed. Ako ne, to će biti udarac i za EU", poručila je tokom sastanka.

A nakon sastanka dala je izjavu medijima, u kojoj je kazala da, kada je riječ o reformi Izbornog zakona, niko nije o tome danas diskutovao osim hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana.

"On je u svojoj izjavi nagovijestio da je vrlo spreman da podrži kandidatski status BiH u EU, ali da naravno uz to idu i određeni uslovi.

Pretpostavljam da je aludirao na Izborni zakon, odnosno na koncept Izbornog zakona onako kako on to misli da je pravično", poručila je ministrica Turković.

(SB/VIjesti.ba)