Rezultati su otkrili da su svi, bez obzira na težinu, pogrešno izvijestili o količini koju su unijeli, izostavljajući prosječno oko 900 unijetih kalorija u toku jednog dana.

Dok su gojazni ljudi uglavnom izostavili da prijave veće količine kalorija, to su nadoknadili sagorijevanjem više energije pokretanjem svoje težine tijela pri obavljanju svakodnevnih zadataka.

Autori studije kažu da njihovi nalazi dovode u sumnju opravdanost mjera javnog zdravlja koje se oslanjaju na brojanje kalorija. Studija je objavljena u časopisu American Journal of Human Biology.

Profesor Gavin Sanderkok, glavni autor studije, rekao je i da su rezultati raspršili mit o tome da gojazni ljudi više lažu o tome koliko su jeli jer su pojedinci iz svih grupa veličina tijela u studiji pogrešno izvještavali o unosu kalorija.

Profesor Sanderkok pozvao je na reviziju vladinih savjeta o gojaznosti koji su se oslanjali na takozvano brojanje kalorija.

“Preporuke za javno zdravlje kroz istoriju su se uveliko oslanjale na vrijednosti energetskog unosa koje su ljudi sami prijavili”, rekao je profesor i dodao da bi “ove pretpostavke mogle da rezultiraju postavljanjem realističnijih ciljeva”.

On je rekao da bi promjena narativa o gojaznim ljudima koji navodno više greše kod prijave unijetih kalorija od mršavijih ljudi takođe moglo da dovede do fokusiranja na faktore rizika za gojaznost kao što su nezdrava hrana i slatka pića.

Prosečna preporučena potrošnja kalorija ostaje na 2.500 kalorija za muškarce i 2.000 za žene, prenosi Index.hr.