Govoreći kao član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET o građanskoj energiji, napomenuo je da proizvodnja struje iz sunčeve energije i vjetroenergije postaje sve jeftinija i jednostavnija.

Istakao je da je koncept građanske energije, kao dijela energetske tranzicije, prije 20 godina zaživio u Njemačkoj. Građanska energija podrazumijeva postojanje prosumera ili da svako domaćinstvo može istovremeno proizvoditi, trošiti i prodavati viškove proizvedene struje te postojanje energetskih zadruga koje čine domaćinstva, kompanije i drugi koji istovremeno proizvede, troše i prodaju struju jedni drugima.

Miljević ne misli da su elektroprivrede te koje će provesti energetsku tranziciju, tj. učiniti da se struja dominantno proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Naprotiv.

"Priča da će elektroprivrede provesti energetsku tranziciju je priča u propast", upozorio je i dodao da se od njih to ne može očekivati, jer žele održati monopolistički položaj.

Tvrdi da je u Bosni i Hercegovini sve više kompanija koje prave svoje elektrane te da je to posljedica poskupljenja struje kod domaćih elektroprivreda. To se prije svega odnosi na proizvodnju struje iz sunčeve energije. Prema Miljevićevim riječima, u posljednjih pola godine napravljene su solarne elektrane ukupne snage pet megavati.

Ranije smo pisali koliko su kompleksne procedure za domaćinstva koja žele imati solarnu elektranu. Ističući tu kompleksnost, Miljević je ocijenio da su procedure kao da se želi praviti, kako je rekao, nuklearna elektrana.

"Solarne elektrane se tretiraju kao svi ostali građevinski objekti. Čak vam traže i plan kolčenja", ukazao je.

Podsjetio je da je Republika Srpska nedavno usvojila zakon kojim se tretira proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije, a da se u Federaciji Bosne i Hercegovine to još nije desilo. Nije mu jasno zašto se novim zakonom u RS-u zadržala obaveza da građani plaćanjem struje elektroprivredi subvencioniraju privatne investitore da grade postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Prema postojećem zakonu to je slučaj i u FBiH.

"Šta se imaju stimulisati privatni investitori", pitao je.

Osvrnuo se na to kako zemlje u susjedstvu stimuliraju razvoj građanske energije, tj. koncept prosumera. Izdvojio je primjer Srbije i Crnu Gore. Kako je kazao, u Srbiji se prosumer postaje u samo tri koraka - država subvencionira 50 posto troškova gradnje solarne elektrane.

Ukazao je da je Elektroprivreda Crne Gore imala program za 3.000 domaćinstava i 500 kompanija. Podrazumijevao je da im elektrodistributer potpunu finansira gradnju solarne elektrane, a taj novac se kasnije isplaćuje kroz račune. Miljević je naglasio da je ovaj projekat bio vrlo uspješan te da se zbog toga odlučili da se poveća broj onih koji će dobiti finansijsku podršku.

U Hrvatskoj se već nekoliko godina subvencionira ugradnja solarnih panela sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 75.000 kuna (19.500 KM).

(Klix.ba)