Iskustva iz Bosne i Hercegovine dobar su osnov da se taj cilj ostvari, poručio je prvi visoki predstavnik u našoj zemlji Carl Bildt. 

U autorskom tekstu za Politico.eu, Bildt poručuje: 

"EU mora pomoći u procesuiranju Putina za zločine agresije – evo kako: Ovaj blok bi mogao biti savršen partner za Ukrajinu da uspostavi efikasan pravosudni mehanizam", piše on.

Dok se države, sudovi i civilno društvo bore da prikupe i sačuvaju dokaze, čak i sa značajnom voljom i velikim resursima, postoji velika opasnost da Ukrajinci na kraju konstatiraju da je malo pravde zadovoljeno.

Od svih partnera Ukrajine, međutim, Evropska unija je najbolja spremna da osigura maksimalnu moguću odgovornost, a to može učiniti podržavajući posebno vijeće za ratne zločine pri sudovima Ukrajine.

Iako Međunarodni krivični sud (ICC) trenutno istražuje ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid u Ukrajini – uključujući one počinjene od početne ruske invazije na Krim i Donbas 2014. – sud nema nadležnost nad glavnim zločinom koji se direktno pripisuje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovim najvišim zvaničnicima: zločin agresije.

I dok ICC mora proširiti svoje ograničene resurse kako bi izvršio jurisdikciju nad tako teškim zločinima širom svijeta, dokazivanje slučajeva protiv viših lidera odgovornih za ova krivična djela je mukotrpan i težak proces. Od tužioca ovog suda se može očekivati ​​samo da podigne optužnicu protiv nekolicine osumnjičenih za zločine u Ukrajini.

Osim ICC-a, najmanje 10 evropskih zemalja je također pokrenulo krivične istrage o međunarodnim zločinima u Ukrajini do sada, od kojih su mnoge po principu univerzalne jurisdikcije. Takvi postupci bili su važni u osiguravanju mjere pravde u situacijama poput Sirije, ali je malo vjerovatno da će rezultirati optužbama protiv više od šačice osumnjičenih u Ukrajini.

I dok neke od ovih zemalja koje su pokrenule krivične istrage, uključujući Ukrajinu, imaju jurisdikciju nad zločinom agresije, prema međunarodnom običajnom pravu, najviši ruski zvaničnici imaju imunitet od krivičnog gonjenja pred bilo kojim nacionalnim sudom.

Osim toga, otvaranje slučajeva je lak dio, to nije pokazatelj napretka. Glavno tužilaštvo Ukrajine saopćilo je da je do sada otvorilo istrage o oko 10.000 zločina. Međutim, nacionalne vlasti već godinama rade na slučajevima međunarodnih zločina iz talasa ruske invazije 2014-2022, sa malo rezultata. A sa talasom zločina od 24. februara, oni su sada potpuno preplavljeni - što bi se desilo svakom pravosudnom sistemu na svijetu.

Pomažući kroz ovaj proces, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Vijeće Evrope i EU su među onima koji savjetuju i obučavaju domaće tužioce. Neki od ovih napora imaju stvarnu vrijednost, dok su drugi samo gestovi dobre volje sa malim efektom. Čak i uz ovu pomoć, malo je vjerovatno da će ukrajinski tužioci biti u mogućnosti da razviju predmete protiv više od nekoliko niskih, direktnih počinilaca, ili da će ovaj pristup izgraditi domaći sistem spreman za rješavanje predmeta ratnih zločina u godinama koje dolaze", navodi Bildt.

"U Bosni i Hercegovini i drugim situacijama, ovaj način rada, rame uz rame sa međunarodnim stručnjacima na početnim slučajevima, pokazao se kao najbolji način za izgradnju dugoročnih kapaciteta. I kako ukrajinski pravosudni zvaničnici postaju eksperti, međunarodna komponenta bi se mogla polako povući, a priroda suda se vremenom mijenjala sa međunarodnog na nacionalni. Zatim, ako su osumnjičeni na visokom nivou uhapšeni tek mnogo godina kasnije, međunarodna komponenta bi mogla biti oživljena za ta konkretna suđenja", piše Bildt