Priznavanjem autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve „okončava se spor koji traje više od pet decenija“, piše švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ), prenosi Deutsche Welle. 

List podsjeća da Srpska pravoslavna crkva od 1967. ne priznaje „odcijepljenu" Makedonsku crkvu, te da se to promijenilo prošlog utorka (24.5.). 

Kako navodi list, šezdesetih godina su socijalističke vlasti podržavale nezavisnost Makedonske crkve „kako bi ojačale makedonski identitet u povijesno spornom podneblju", ali da srpski patrijarh i crkva to nisu priznavali. 

„Shizma nije imala samo crkveno-pravne posljedice", piše Neue Zürcher Zeitung. „Vladika Jovan Vraniškovski, jedini vladika na teritoriju današnje Sjeverne Makedonije koji je ostao vjeran patrijarhu u Beogradu, početkom stoljeća je pod mutnim izgovorima osuđen na više zatvorskih kazni. O tom slučaju se čak izjasnila i organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International." 

U tekstu se opisuje kako je bitnu ulogu imao potez vaseljenskog patrijarha Bartolomeja da 2019. prizna ukrajinsku crkvu, te da od tada traju pojačani napori Makedonske crkve da se konačno osamostali. 

Kako za NZZ kaže stručnjak za istočne crkve Stefan Kube, stvaranje zasebne crkve u Makedoniji je u tradiciji drugih pravoslavnih crkava na Balkanu. Ali: „Možemo samo nagađati što je na kraju navelo Srpsku crkvu na popuštanje.“ 

Možda je SPC izvukla pouke iz raskola Ruske i Ukrajinske crkve, kaže Anargiros Anapliotis, docent za pravoslavno crkveno pravo iz Münchena. „Možda je Beograd uvidio da je rastanak u dobroj vjeri bolji nego definitivni raskol u svađi“, kaže on. Dodaje da SPC u Sjevernoj Makedoniji ima imovinu i druge interese. 

Teolog iz Berna Stefanos Atanasiju je mišljenja da su srpske vlasti bile upućene u potez crkve. Naime, u trenutku kad se Srbija i njezin predsjednik Aleksandar Vučić nalaze na meti kritika zbog odnosa prema Rusiji, ovo je bila prilika za Beograd da se predstavi u konstruktivnom svjetlu. 

Stručnjaci s kojima je razgovarao NZZ slažu se da je autokefalnost MPC pobjeda patrijarha Bartolomeja u nadmetanju s Moskovskom patrijaršijom. 

Ali, kako kaže Anargiros Anapliotis, teško da će ovo biti presedan koji će se moći iskoristiti drugdje na Balkanu. „I u Crnoj Gori se jedna nacionalna crkva odvojila od srpskog Patrijarhata", piše o tome NZZ. „Ali, to je uvijek bio politički projekt crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.“ 

„Za razliku od Sjeverne Makedonije, u Crnoj Gori velika većina pravoslavnog stanovništva drži se beogradske Patrijaršije. U dogledno vrijeme ne može se očekivati pomjena u smislu podrške Crnogorskoj crkvi - niti u samoj zemlji, niti u svjetskom pravoslavlju", zaključuje švicarski list.