Je li konačni dogovor o embargu na rusku naftu velika diplomatska pobjeda Mađarske, ali i jedinstva Europe? Može li Hrvatska postati energetsko središte Unije te što će biti s proširenjem s obzirom na to da Ukrajina ne pristaje na uključivanje u posebno rješenje tzv. Europski politički prostor? Što će u tom pogledu biti s nama susjednim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji? Kreće li nakon energenata ruska ucjena hranom? O tome su u U mreži Prvog govorili Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić i dopisnik HRT-a iz Bruxsellesa Tihomir Vinković. 

Pusić ne smatra da se radi o diplomatskoj pobjedi Mađarske niti jedinstva Europe. 

- To je nešto malo između. To da Mađarska de facto ruši jedinstvo Europe na ovoj temi, a ona nije jedina, je bilo poznato. Nije ništa novo ni neobično. Postignut je kompromis. Kao što često biva u EU nije ničija pobjeda, ali je neki pomak. Prema podacima koje citiraju različiti dužnosnici, između pola milijarde i milijarde dolara Rusija zarađuje dnevno na energentima. I to financira agresiju na Ukrajinu. Svako smanjenje izvora prihoda za financiranje rata je plus. Ali koliko točno i kojom brzinom će se to desiti je sad pitanje. Nešto od ovoga, pretpostavljam ove dvije trećine da će se provesti do kraja ljeta po mom mišljenju, a do kraja godine ovi Poljaci i Nijemci koji su rekli da će to smanjiti, istaknula je.

Avdagić smatra da treba uzeti u obzir "dosta aspekata koje ne promatramo kad ovako brzinski pregledamo te pakete sankcija".

- Kad to stavimo iz pozicije Češke, Slovačke i Mađarske, iako se spominje samo Orban, ključni je problem da imaju rafinerije koje su prilagođene tehnički i tehnološki ta rusku naftu. Isključiti sad ili do kraja godine rusku naftu, njima znači da rafinerije više neće raditi. Jedno je imati alternativni dobavni pravac, što Janaf definitivno je, a druga je stvar što će rafinerije sve te tri zemlje biti time momentalno ugašene. One ne mogu zamijeniti tu rusku naftu, u tako kratkom roku. Potrebna su ulaganja koja se kreću, po zemlji, negdje oko pola milijarde, milijardu i više, eura ili dolara, svejedno. Ovisno o zemlji i koliko ima rafinerija. Taj problem, znači, nije vezan samo za dobavni pravac i li rafineriju, već kad ju ugasite, morate naći alternativnu za uvoz rafinirane nafte, ne samo sirove. Pitanje je ima li je dovoljno na tržištu, da zadovolji potrebe te tri zemlje. Mislim da se, bez obzira na sve, pokazalo da je Orban voljan podržavati sankcije. Dosad je bio uz ostale države članice. No ovdje se radi o problemima u opskrbi, probleme za te države u smislu funkcioniranja kompletnog gospodarstva, kada govorimo o nafti. Ovo je kompromis. Vjerojatno nisu samo te tri zemlje u pitanju. Mislim da je i Hrvatska tražila određene izuzetke, tako da moramo pričekati da čujemo kompletan plan. Ono što je bitno - mislim da se vidi da ipak postoji europsko jedinstvo, kad je u pitanju odnos prema ovoj temi. Neke zemlje su možda voljne manje sudjelovati, ali možemo to staviti u percepciju plina. Zamislite da je netko rekao da se zaustavi potpuno uvoz ruskog plina do kraja godine. Nemoguće. Stvorilo bi velike probleme. Tako da moramo biti oprezni. Politika je s jedne strane, ali funkcioniranje kompletnog društva je s druge strane i jako je bitno da pazimo na to, istaknuo je.

Vesna Pusić je u kontekstu destabilizacije regiona spominjala i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Pogledajte video.